Arheološki lokalitet Rataje

Arheološki lokalitet Rataje nalazi se na području naselja Miljevina, općina Foča, Bosna i Hercegovina. Čine ga: ćelija sa grobnicom uklesana u stijeni, ostaci džamije, turbeta i mezarja kao i zidova za koje neki istraživači tvrde da su ostaci harema, a neki da su ostaci srednjovjekovne crkve.

Lokacija uredi

Selo Rataje nalazi se oko 1,5 km zapadno od Miljevine, nad desnom obale rijeke Govze, oko 0,5 km od njenog ušća u rijeku Bistricu. Na vrh sela, na istaknutom i uzvišenom mjestu, promjera oko 30 m, nalazi se usamljena krečnjačka stijena vertikalno usađena u relativno ravan teren.

Istorijski podaci uredi

Nema istorijskih podataka o području, osim o porodici Čengić koja vodi porijeklo od turkmenskog plemena Ak-kojunlu (crno-ovčići). Nakon što su ušli u sastav turske države, jedan od njih se doselio u Hercegovinu kao namjesnik. Porodica Čengić u Bosni i Hercegovini bila je vrlo razgranata. Najpoznatiji je Smail-aga Čengić o kome je Ivan Mažuranić napisao poznati ep Smrt Smail-age Čengića.

Opis uredi

Arheološko područje sastoji se od više kulturnih dobara. Stijena je glavni i centralni dio cijelog kompleksa. Visoka je 6,2 m, a širina joj se kreće od 3,7m do 6,1m. U stijenu je uklesana ćelija dimenzija 2 m x 2, 5 m, u koju se ukazi preko tri stepenika, uklesana u živu stijenu. Vrata sa lukom koji podsjeća na gotski stil, su uklesana na visini od oko 0,9 m. Visoka su oko 1,9 m, a široka 0,9 m. Dovratnici su profilirani, sa udubljenjima za vratnice. Unutar ćelije je klupa, visine 0,4 m., debljine 0,6 m. Iznad klupe, isklesana je plitka, trouglasta niša. Grobnica dimenzija 2.06 x 0,67 uklesana je u "sredini" ćelije. Raka je prazna i ne zna se ko je u njoj bio sahranjen. Dio autora, ćeliju sa grobnicom datiraju u period kasnog srednjeg vijeka (XIV-XV stoljeće), dok drugi datiraju u kasnoantički period, IV-VI stoljeće.

Natpis, urezan istočno od nadsrešnice, je napisan ćiriličnim pismom, polukurzivom. Tumačen je na razne načine.

1. Čitanje M. Vege: A SE PISA 1492. L[ET]A - RAD[O] ? (Radoja ili Radonja)

2. Čitanje Zdravka Kajmakovića: ASE GR RADOSLAVA A - D D A ....

Rekonstruirani natpis bi po Kajmakoviću glasio:

ASE GR(OB) RADOSLAVA A

Kajmaković navodi da je "možda u drugom redu natpisa stajalo: B(OG) DA (GA PROSTI)".

3. Čitanje V. Palavestre: Početak natpisa je dešifrirao kao: A SE PISA RADOSLA.

U nastavku prvog reda mogao je prepoznati slova M TU, i kako navodi "ali se smisao čitavog ostatka teksta ne može rekonstruirati".

4. Čitanje Đ. Jankovića A SE PISA RADOSLAV (..I..) Ž(U)PAN (...) DIDA+O SLAVA (BO...)

Temelji 2 objekta, neposredno uz južnu stranu stijene. Podaci istraživača koji su vršili iskopavanja objektata, razlikuju se u detaljima, ali i u tri različita zaključka:

  • džamija i hrišćanski vjerski objekat dužine 16 m sa ulazom na stjenovitoj podlozi na zapadnoj strani koji se završavao istočno od stijene.
  • đžamija i džamijski harem, podzid i ogradni zid kompleksa
  • ranosrednjovjekovna crkva (IX-XII stoljeće) koju je u istočnom dijelu preslojila džamija (XIX st).

Mezarje na južnoj strani je udaljeno od stijene 20-25 m. Po narodnoj tradiciji u groblju su se sahranjivali pripadnici obitelji Čengić-Ratajaca.

Temelji nekog objekta veličina 7,2 x 6,7 m. Djelomično su sačuvani temelji tog objekta u visini od 0,3 do 0, 5 m. U južnom dijelu objekta 1 nađen je prahistorijski materijal i 4 groba. Tumačenja su takođe različita:

  • tragovi gradinskog naselja cetinske kulture, tj. kulture na prelazu iz bakarnog u ranog brončano doba
  • svetilište ranobizantijskog doba ili, što je vjerojatnije, pripadnost grobova kasnom srednjem vijeku.

Turbe je oktogonalnog oblika sa kaburom u sredini, i nalazi se 15-20 m sjeveroistočno od stijene. Vanjski promjer turbeta iznosi 7 m, a unutrašnji 6 m. Na dnu grobnice se nazire grobna raka građena od svijetlog lokalnog kamena kao i džamija. Raka je duboka 0,35 m, a široka je kao i nadzemni sarkofag. Arheološko područje Rataje proglašeno je za nacionalni spomenik BiH. [1]

Literatura uredi

  • Jasminko Mulaomerović, Naš krš, Bilten Speleološkog društva, br.30, Sarajevo, 1997, str.61. -O svetom bosanskom podzemlju
  • Hamdija Kreševljaković, Naše starine II, Republički zavod za zaštitu spomenika kulture BiH, Sarajevo, 1954, 71-86. - Kule i odžaci u Bosni i Hercegovini
  • Marko Vego, Novi i revidirani natpisi iz Hercegovine (nastavak). Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, 1964, 173-211
  • Zdravko Kajmaković, Likovnoarheološka istraživanja. a. Rataj, a) mauzolej. U:”Gornje Podrinje u Doba Kosača”, Međurepublički multidisciplinarni projekt, tom III. Zavod za zaštitu spomenika kulture Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1976, st.4-7.
  • Vlajko Palavestra, Ćelija u Rataju. U: “Gornje Podrinje u doba Kosača”, Međurepublički multidisciplinarni projekt, tom IV. Zavod za zaštitu spomenika kulture Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1977, 55-65
  • Đorđe Janković, Rataja u Miljevini. Arheološka iskopavanja 1997, Bogoslovski fakultet, Akademija za umetnost i konzervaciju, Beograd, 2003.

Reference uredi

  1. „Arheološko područje Rataje”. kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 9. 2016. 

Vanjske veze uredi