Arehis II od Beneventa

Arehis II (Arechis, također Aretchis, Arichis, Arechi ili Aregis; ? - 26. august 787) bio je vojvoda (a kasnije i knez/princ) od Beneventa u južnoj Italiji, s time da je vladao od 756/758. do smrti. Bio je sin vojvode Liutpranda, koga je naslijedio na prijestolju. Iako je, kao i većina vojvoda od Beneventa, bio de facto nezavisan vladar, nastojao je ostvariti prijateljske odnose sa svojim nominalnim sizerenom, langobardskim kraljem Deziderijem. Zbog toga se oko 757. oženio za Deziderijevu kćer Adelpergom, koja mu je rodila tri sina i dvije kćeri.

Tremissis sa Arechisovim likom nakon što je uzeo titulu princeps (knez)

Prijateljski odnosi sa Deziderijem su potrajali sve do 774. godine, kada je langobardsku državu na sjeveru Italije pokorio franački kralj Karlo Veliki. Arehisovo vojvodstvo je Karlo, uglavnom zbog nepristupačnog planinskog terena, Karlo ostavio na miru. Arehis je iskoristio priliku da se proglasi knezom te počeo kovati novac i donositi zakone, što je dotada bilo u formalnoj nadležnosti langobardskog kralja. Karlo ga je ostavio na miru, čak nakon što je 776. podržao langobardski ustanak u Furlaniji. 780-ih je, pak, postigao sporazum sa svojim tradicionalnim neprijateljima Bizantincima čije je područje tada bilo poznato kao Vojvodstvo Napulj.

Arehis i Adelperga su za svoje vladavine bili poznati kao pokrovitelji umjetnosti; osim što su financijski pomagali samostane Montecassino i San Vincenzo di Volturno, na svoj dvor su doveli Pavla Đakona, koji je za njihov račun napisao Historia Romana, tekst o rimskoj historiji koji je uživao veliku popularnost tokom srednjeg vijeka.

Godine 787. je, pak, na Benevento krenula franačka vojska pod Karlom Velikim. Arehisovo uporište Capua se našlo pod opsadom, a on sam se sklonio u Salerno. Tamo se formalno pokorio Karlu kao svom sizerenu; svog sina Grimoalda je dao za taoca. Ubrzo je umro, ali je njegov sin već 791. obnovio beneventsku nezavisnost.

Izvori uredi

Kraljevske titule
Prethodi:
Liutprand
vojvoda od Beneventa
kao knez od 774.

754–787
Slijedi:
Grimoald III