Aranka Palatinus

Ambox warning blue construction.svg Jedan korisnik upravo radi na ovom članku! Mole se ostali suradnici da ne uređuju članak dok je ova obavijest prisutna. Koristite stranicu za razgovor na ovom članku ako imate komentare i pitanja u vezi s člankom. Kada radovi budu gotovi, korisnik koji uređuje članak uklonit će ovaj šablon! Hvala na razumijevanju!
Šablon može biti uklonjen ako kroz tri dana od trenutka postavljanja ili posljednje izmjene nema novih izmjena na članku.
Aranka Palatinus

Glavno djelo Paltinusove je
Pod Gospinom zaštitom
(A Szűzanya oltalmában)
Biografske informacije
Rođenje 12. decembar 1951. (1951-12-12)
Srbija Zrenjanin, Srbija
(tada Mužlja Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija Jugoslavija)
Supružnik János Palatinus
Obrazovanje
Zanimanje pisac, novinar, pravnik
Opus
Književni pravac modernizam
Književne vrste proza
Znamenita djela
Pod Gospinom zaštitom
(A Szűzanya oltalmában)

Aranka Palatinus (Mužlja kod Zrenjanina, 12. decembar 1951.) je književnica i novinarka i pravnica, koja se odlikuje po istraživanju prošlosti u Zrenjaninu i Vojvodini.

ŽivotopisUredi

 
Aranka Palatinus kao vođa sa članovima biblijske grupe i duhovnim savjetnikom salezijancem Janezom Jelenom

Aranka Palatinus se je rodila u tada samostalnom naselju i općini Mužlja kod Zrenjanin a (nekada Veliki Bečkerek 12. decembra 1951. Njezin otac Mihály Samú (1913–1990) je bio zemljoradnik, a njezina majka Ágnes r. Papp (1915–1998) švalja. Osnovnu školu je pohađala u domaćem selu Mužlja (danas dio općine i grada Zrenjanina), srednju školu u Zrenjanin, dočim je završila Visoku privrednu školu u Sarajevu.

Po zanimanju je pravnica; kroz mnogo godina je savjesno vršila u mjesnoj zajednici Mužlja službu predsjednika mjesne kancelarije i vođe matičnog ureda.

Područje djelatnostiUredi

Spisateljica, umjetnica, kritičarka, esejista, novinarka, kao i ustanovni član i stalni dopisnik domaćeg povremeno izlazećeg časopisa Mužljanske novine.

Njeno težište je na prosi: razgovori o prošlosti i sadašnjosti, novinski članci, povijest, narodni običaji i predanja na temu MIRK-a.

Glavna djelaUredi

  • A Szűzanya oltalmában (Kiss Lajos Társaság, Szabadka, Muzslya, 2002). * Pod Gospinom zaštitom (Povijest Mužljanske crkve Marijinog imena).
  • Lehel, 50 éves a kézilabda Muzslyán (2007; társszerző). * Lehel, 50 godina rukometa u Mužlji.
  • Igy kezdődött 125 évvel ezelőtt Örökségünk (2015) * Tako smo počeli pred 125 godina.
  • Muzslya 1956. Bővített különnyomat a Létünk 2006/3. Számából. Fórum könyvkiadó, Újvidék, 1971 * Izbor članaka o brizi za mađarske izbjeglice 1956.

Ostala djela na mađarskomUredi

  1. A muzslyai kántorok (Létünk, 1998. 3-4.) * Mužljanski kantori (pojci).
  2. A muzslyai szentbúcsú és a település lakóinak búcsújáró szokásai. (Létünk, 1999. 1-2.) * Mužljanska slava te običaji mjesnih naseljenika.
  3. Italfogyasztás a népi kultúrában (Létünk, 2000. 1-2.) * Ispijanje vina u narodnom predanju.
  4. Házassági anyakönyvek tanulsága Muzslyán (Létünk, 2001. 1-2.) * Čemu nas uče mužljanske matične knjige.
  5. Kész az étel, gyé kend má önni. Hagyományos táplálkozás a muzslyai parasztházban (Létünk, 2002. 3-4) * Kako su se nekada hranili u mužljanskoj seljačkoj kući.
  6. A forradalom hozta őket össze és A Zrenjanin hetilap irásai 56-ról (Létünk, XXXVI. évfolyam, 2006, 3. szám), Forum Könyvkiadó, Újvidék. * Mađarski ustanak nam je donio našu braću 1956.
  7. Muzslyai búcsújárók. (Vajdasági Magyar Helytörténeti Egyesület, Évkönyv 4). Topolya, 2013. * Omiljela mužljansa hodočašća.
  8. Csillagos ég, merre sirat engem az édesanyám? Felsőmuzslyaiak az I. világháborúban (VMHE évkönyv 5). Topolya, 2015. * Uspomene na Prvi svjetski rat u Gornjoj Mužlji.
  9. A II. világháború ártatlan német áldozatai (VMHE, évkönyv 6). Topolya 2016. * Nevine žrtve Drugog svjetskog rata.
  10. Az 56-os menekülttáborról Écskán. Bácsország Vajdasági honismereti szemle 2014/4 (71. szám). * Izbjeglički tabor u Ečki 1956.
  11. A megyeszékhely árnyékában, 125 évvel ezelőtt telepitették Muzslyát. Bácsország, 2015/2 (73. szám) * Pred 125 godina su naselili naši preci Mužlju.
  12. „Gyik kend mán aratni!” . Az aratás hagyománya Muzslyán. Bácsország, 2015/3 (74. szám). * Žetelački običaji u Mužlji.

Zapisi na srpskohrvatskomUredi

  1. Matičarska služba u mom selu (Selo moje u Vojvodini, Glavni i odgovorni urednik Veselin Lazić, II poglavlje: Nastanak i širenje seoskih naselja. Pčesa/Kulturno-Istorijsko Društvo, Novi Sad, 2005
  2. Mužlja, Geografske karakteristike i istorijat naselja. Klub Žena „Mužlja“ (Etno Festival Bagljaš, Banat je kao priča, urednik Zoran Slavić, Istorijski Arhiv). Zrenjanin, 2011

Slikovna zbirkaUredi

IzvoriUredi

  1. Pod vodstvom Aranke Palatinus izložba ručnih radova; domaći svećenici-salezijanci o. Stanko i Srečko, 13. septembra 2014.
  2. od predsjednika mjesne zajednica Józsefa Sztojkó
  3. koji su dobilii priznanje 12. septembra 2015. Na slavu Imena Marijina.
  4. sa svojom vlastitom zbirkom i ručnim radovima

Vanjske povezniceUredi

((sh))
((hu))