Arabofobija je termin koji u svom najširem smislu označava predrasude, ksenofobiju i mržnju prema Arapima i arapskoj kulturi. Fenomen se kroz historiju manifestirao na različite načine, a bio je uzrokovan političkim, klasnim, religijskim i drugim faktorima. Neki od najranijih primjera su kasnoantička djela grčko-rimskih odnosno bizantskih historičara kod kojih se javljaju stereotipovi o arapskoj "podmuklosti i nepouzdanosti". U ranoislamskom periodu antiarapski animozitet javlja se po abasidskim gradovima kod šubija, sociokulturnog pokreta nearapskih Perzijanaca i Nabatejaca (mezopotamskih Aramejaca) koji su isprva tražili jednak društveni tretman, no kasnije su mnogli skrenuli u isticanje vlastite superiornosti, pozivanja na slavnu sasanidsku i mezopotamsku prošlost, te poistovjećivanje Arapa s beduinima. Snažan oblik arabofobije javlja se u Španiji tokom Rekonkviste i inkvizicije, u početku s antiislamskim odnosno prokatoličkim izgovorima, iako je kasnije preraslo i u progon arapskih katolika. Novovjekovna arabofobija uglavnom se vezuje uz orijentalizam, stereotipni prikaz istočnjačkih naroda građen u kolonijalističkim i imperijalističkim silama Zapadne Evrope. Usponom nacionalističkih ideologija u 20. vijeku, izraženo antiarapsko rasploženje javlja se u Turskoj, Iranu i Izraelu, a zbog geopolitičkih faktora u 21. vijeku i u Sjedinjenim Državama, Evropi i drugim zapadnim državama. Elementi arabofobije nisu karakteristični isključivo za nearapske zemlje već se mogu naći i unutar samog Arapskog svijeta, prvenstveno kod lokalnih nacionalističkih pokreta koji inzistiraju na autohtonističkim tumačenjima porijekla (npr. feničanstvo u Libanonu, berberizam u Alžiru).

Arabofobno-antisemitski grafit s pozivom na izgon Arapa i Jevreja u Hondurasu

Vanjske veze uredi

Ostali projekti
 U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Arabofobija
 Potražite izraz arabofobija u W(j)ečniku, slobodnom rječniku.