Aržan (jezero)

Aržan (perz. ارژن) je slatkovodno jezero u iranskoj pokrajini Fars, smješteno u aluvijalnoj kotlini omeđenoj planinama Zagrosa. Jezero ima površinu od 14 km², dubinu do 4,0 m i volumen od 56,000.000 , no navedene vrijednosti mogu bitno oscilirati ovisno o godišnjem dobu ili sušama zbog kojih ponekad potpuno presuši. Aržan nema stalnih pritoka i napaja se otjecanjem odnosno padalinama. Nadmorska visina jezera iznosi 1990 m i jedno naselje na njegovoj obali jest istoimeno selo Aržan smješteno na sjevernoj strani. Zbog bioraznolikosti u jezeru i pripadajućim močvarama, dana 23. 6. 1975. godine Aržan je zajedno s obližnjim Parišanom proglašen ramsarskim područjem, a godinu dana kasnije kod UNESCO-a je priznat kao rezervat biosfere. Zaštićena područja koja uključuju dva jezera i okolne šume protežu se na 52,8 km².

Aržan
(fa) ارژن
Lokacija
RegijeZagros
Države Iran
PokrajineFars
NaseljaAržan
Koordinate29°36′43″N51°58′37″E
Hidrografija
Vrstatektonsko-krško; slatkovodno
Površina14 km²
Volumen0,056 km³
Aps. visina1990 m
Dužina6,0 km
Širina3,0 km
Dubina4,0 m
Hidrologija
Pritokenema
Ekologija
Zaštićene zoneramsarska zona (od 23. 6. 1975.)
rezervat biosfere (od 1976.)
Karta
Aržan (jezero) na mapi Farsa
Aržan (jezero)
Lokacija Aržana u pokrajini Fars

Etimologija uredi

Etimološko podrijetlo Aržana perzijskog je podrijetla i podrazumijeva planinsku ravan ili gorki badem. Ostali oblici hidronima koji se pojavljuju u literaturi (uglavnom engleskoj) su Arzan, Arzhan i Arjan, a ponekad se javlja i u obliku složenice Dašt-e Aržan (dosl. Aržanska ravan).

Geografija uredi

Glavni članak: Geografija Irana

Aržan se nalazi na centralnom dijelu Zagrosa odnosno u tektonskoj kotlini koja se okomito na planinski lanac pruža u smjeru sjeveroistok-jugozapad i tektonski je oblikovana tokom mezozoika. Kotlina je prema zapadu omeđena planinama Kuh-e Čae-Barfi (2852 m) i Kuh-e Aržan (2807 m), a prema istoku padinama Kuh-e Bila (2259 m). U užem smislu, zapadni litoralni pojas jezera proteže se preko aluvija i vrlo je blagog nagiba, dok se istočna obala nalazi tik do planine i vrlo je strma. Ove se litice sastoje pretežito od vapnenca i datiraju se u oligocen i miocen. Oblik jezera je izdužen i proteže se duljinom od 6,0 km, najveća širina mu iznosi 3,0 km, a površina 14 km². Zbog relativno velike nadmorske visine jezera od 1990 m i hladnijih klimatskih uvjeta, okolica Aržana slabo je naseljena i jedno naselje koje mu gravitira jest istoimeno selo Aržan na sjevernoj obali.

Hidrologija uredi

U hidrološkom i hidrogeološkom smislu, kotlina Aržana pripada kompleksnoj krškoj regiji Zagrosa sastavljenoj od paralelnih planina između kojih se pružaju doline ili kotline. Planine geološki predstavljaju antiklinale, a aluvijalne ravnice položene su na njihovim vapnenačkim vodonosnicima. U poprečnom presjeku ovaj reljef ima oblik kaskada koje se spuštaju prema jugozapadu − padaline se površinskim otjecanjem provode s planinskih padina do kotlina, a potom u obliku podzemnih voda do susjedne kotline na nižoj razini. Aržan u potpunosti ovisi o ovom hidrološkom ciklusu jer nema površinskih pritoka i vodom ga napajaju isključivo padaline odnosno otjecanje sa susjednih planina. S obzirom da se nalazi na najvišoj razini u odnosu na usporedne kaskadne kotline, voda iz Aržana otječe u dva smjera − na sjeveru prema dolini rijeke Mand koja pritječe Perzijskom zaljevu, te na jugu prema nižim kotlinama. U hidrogeološkoj je interakciji s jezerom Parišan koje je udaljeno 15 km prema jugozapadu i smješteno je na gotovo 1200 m nižoj nadmorskoj visini. Za razliku od šire okolice u kojoj prevladava vruća pustinjska klima (BWh), u kotlini Aržana izražena je sredozemna klima (Csa) zbog koje vladaju niže temperature odnosno veća količina padalina. U planinama oko slatkovodnog Aržana nije izražen fenomen prodiranja dijapira pa ima različite limnološke karakteristike u odnosu na velika slana jezera u Farsu kao što su Bahtegan, Maharlu ili Tašk.

Flora i fauna uredi

Glavni članci: Flora i fauna Irana

Močvarna tla Aržana staništem su brojnim biljnim i životinjskim vrstama zbog čega su 1975. i 1976. godine proglašeni ramsarskim područjem odnosno rezervatom biosfere. Fauna okolice uključuje 44 vrste sisavaca i desetke vrsta ptica stanarica i selica kao što su dalmatinski pelikan, ružičasti pelikan, pjegava patka, patka njorka, čakora, vodena kokošica, velika sultanka, mala štijoka, crna liska, orao štekavac, kraljevski orao, eja močvarica, stepski sokol, pustinjski sokol, sivi ždral, obični galeb, blistavi ibis i čaplja žličarka. Najveću opasnost za ptice predstavljaju krivolov i dva dalekovoda s visokim naponom koji su kasnih 1970-ih izgrađeni nad samim jezerom. U djelima ranoislamskih geografa poput Hodud al-alama ili Mustavfijevog Nozhat al-koluba spominje se da su na livadama Aržana obitavali su veprovi i lavovi, a njihove navode potvrđuju i novovjekovni putopisci. Aržan je eutrofikacijsko jezero i njegove prirubne močvare obiluju običnom trskom (Phragmites australis), rogozom (Typha), sitom (Juncus) i drugim amfibijskim biljkama. Na padinama okolnih planina prevladavaju šume hrasta, akacije, pistacije ili grmovi Amygdalus erioclada.

Povezano uredi

Literatura uredi