Antimaskirni zakoni

Antimaskirni zakoni obuhvaćaju niz regulativa u raznim državama svijeta kojima se pojedincima zabranjuje da iz političkih, religijskih ili drugih razloga prikrivaju lice na javnom mjestu. Početkom 21. vijeka, zabrane u više zapadnih zemalja izazvale su kontroverze i debate zbog prigovora imigrantskih zajednica iz arapskog svijeta i Indijskog potkontinenta među kojima je takva praksa dio tradicije.

Zakoni po državamaUredi

BelgijaUredi

Dana 24. 4. 2010. belgijske vlasti usvajaju zakon po kojem se zabranjuje nošenje bilo kakvog pokrivala na licu koje bi učinilo lice neprepoznatljivim.

DanskaUredi

Nošenje maski na protestima ilegalno je u Danskoj.[1]

FrancuskaUredi

Dana 13. 7. 2010. francuski parlament uvodi zabranu nošenja pokrivala koje sakrivaju lice.

JugoslavijaUredi

U bivšoj Jugoslaviji, nošenje zara ili prisiljavanje žena na nošenje istog bilo je zabranjeno, u cilju jednakosti između muškaraca i žena.[2]

NjemačkaUredi

Od 1980-ih u Njemačkoj je zabranjeno sakrivati identitet na javnim mjestima odnosno onemogućavati policiji identifikaciju, kazne za nepridržavanje kreću se od novčanih kazni do godine dana zatvora.[3]

Sjedinjene DržaveUredi

Antimaskirni zakoni u Sjedinjenim Državama na snazi su od sredine 20. vijeka kada su određene savezne države ili okruzi usvojile takva pravila zbog grupa poput Ku Klux Klana[4]

ŠpanijaUredi

Prema španskom zakonu o sigurnosti, prosvjednici koji sakriju lice na javnim protestima mogu biti kažnjeni globom do 30.000 eura.[5]

ŠvicarskaUredi

Švicarski kantoni koji su zabranili maske uključuju Basel-Stadt (1990.), Zurich (1995.), Bern (1999.), Lucerne (2004.), Thurgau (2004.), Solothurn (2006.) i St. Gallen (2009.).

IzvoriUredi