Andrej Babicki

Andrej Maratovič Babicki
2015-08-19. Андрей Бабицкий 001.jpg
Rođen/a 26. septembar 1962. (1962-09-26) (dob: 57)
Moskva, Ruska SFSR, SSSR
Zanimanje novinar
Godine aktivnosti Radio Slobodna Evropa

Andrej Maratovič Babicki (rus. Андрей Маратович Бабицкий; Moskva, 26. septembar 1962 -) je ruski novinar, poznat po izvještavanju o Drugom čečenskom ratu, odnosno kontroverzama koje su uključile njegovo zatvaranje od strane ruskih vlasti kao neprijateljskog borca, te po žestokoj kritici Putinovog režima.

Diplomu je stekao na Filoškom fakultetu Moskovskog državnog univerziteta, a karijeru započeo pred kraj sovjetske ere kada se 1987. godine zaposlio u časopisu Glasnost, koji je bio osnovao disident Sergej Grigorijanec. Kao takav je bio među posljednjim novinarima koje je KGB obrađivao kao "državne neprijatelje. Godine 1989. se zaposlio kao dopisnik američke vladine radio-stanice Radio Sloboda gdje će provesti sljedećih četvrt vijeka. Tamo se istakao izvješatavanjem o augustovskom puču 1991. godine, kao i o Prvom čečenskom ratu.

Pred početak Drugog čečenskog rata je poslan za dopisnika u Grozni, glavni grad tada de facto nezavisne Čečenije. Tokom izvještavanja jw izazvao kontroverze svojim otvorenim iskazivanjem simpatija za Čečene, a posebno izjavama koje su protumačena kao opravdavanje čečenskih zločina kao što je ritualno klanje zarobljenih ruskih vojnika, koje je, prema njegovom mišljenju, trebalo ruskoj javnosti prikazati "stvarnost rata u Čečeniji", odnosno okrenuti je protiv rata. Za vrijeme bitke za Grozni je 15. januara 2000. uhapšen od ruskih vojnika; nekoliko dana je njegova sudbina bila nepoznata prije nego što su ruske vlasti priznale da ga drže u pritvoru kao "neprijateljskog borca". Njegovo puštanje je, pak, izričito tražila američka državna sekretarica Madeleine Albright. Umjesto toga su ruske vlasti 3. februara objavile kako je Babicki razmjenjen za zarobljene ruske vojnike. Babicki je bio pritvoren u zloglasnom zatvoru Černokozovo, koga je kasnije usporedio sa nacističkim i Staljinovim koncentracionim logorom. Ponovno je uhapšen u Mahačkali 25. februara i optužen za korištenje falsificiranog pasoša; kažnjen je globom, ali je kazna ukinuta amnestijom u oktobru iste godine.

Babicki je ponovno bio uhapšen u septemberu 2004. kada je pokušao doći u Sjevernu Osetiju kako bi izvještavao o talačkoj krizi u Beslanu. 23. juna 2005. je, pak, uspio napraviti intervju sa čečenskim vođom Šamilom Basajevim, a čije je objavljivanje mjesec dana kasnije na američkoj TV-mreži ABC izazvalao bijes ruskih vlasti.

Njegova duga karijera u Radio Slobodi je, međutim, došla kraju 2014. godine nakon što je u intervjuu za češke Lidove novine dao podršku ruskom pripajanju Krima. Babicki je tvrdio da to čini iz istih razloga zbog kojih je podržavao čečenski pokret za nezavisnost, odnosno kako većinski rusko stanovništvo na Krimu ukrajinsku vlast u Kijevu gleda na isti način na koji Čečeni gledaju vlasti u Moskvi. Nakon toga je dobio otkaz. Godinu dana kasnije je došao na teritorij samoproglašene Donjecke Narodne Republike gdje je pokušao osnovati vlastiti TV-kanal.

Vanjske vezeUredi