Ovo je glavno značenje pojma Anderlecht. Za nogometni klub, v. R.S.C. Anderlecht.

Anderlecht je jedna od 19 dvojezičnih općina u Regiji glavnoga grada Bruxellesa u Belgiji.

Anderlecht
Centar grada
Centar grada
Centar grada
Koordinate: 50°50′N 04°20′E / 50.833°N 4.333°E / 50.833; 4.333
Država Belgija
Regija Regija glavnoga grada Bruxellesa
Belgijske zajednice Francuska zajednica
Flamanska zajednica
Arondisman Bruxelles
Vlast
 - Gradonačelnik Gaëtan Van Goidsenhoven (MR)
Površina
 - Ukupna 17,74 km²
Stanovništvo (2006.)
 - Grad 96.011
 - Gustoća 5.411
Poštanski broj 1070
Pozivni broj 02
Službene stranice
Anderlecht
Karta
Anderlecht na mapi Belgije
Anderlecht
Anderlecht
Anderlecht na karti Belgije

Općina se nalazi na jugozapadu briselske aglomerizacije, te graniči s općinama grad Bruxelles, Dilbeek, Forest, Molenbeek-Saint-Jean, Sint-Pieters-Leeuw i Saint-Gilles. Anderlecht je poznat po svojim sportskim klubovima, od kojih se ističu momčadi R.S.C. Anderlechta u nogometu i ragbiju, koje su osvojile više naslova u zemlji.

Povijest

uredi
 
Gradska vijećnica u Anderlechtu

Prvi spomen naziva „Anderlecht“ datira iz 1047. kad se pojavljuje u obliku Anrelech, te kasnije kao Andrelet (1111.), Andreler (1148.) i Anderlech (1186.). Godine 1356., flandrijski grof Ludvig II. borio se na području Anderlechta protiv Bruxellesa. Iako je pobijedio svoju šogoricu Ivanu Brabantsku i uzeo njenu titulu brabantskog vojvode, iduće godine ona ju je povratila uz pomoć cara Karla IV. Po njenoj povelji iz 1393. Anderlecht je proglašen dijelom Bruxellesa.

U 15. i 16. stoljeću ovdje su živjeli mnogi poznati kulturnjaci. Godine 1521. Erazmo Roterdamski je ovdje proveo nekoliko mjeseci, a ovdje su također prebivali i aumalski grof Karlo, te francuski kraljevski lovac. 17. i 18. stoljeće obilježili su sukobi s Francuskom. U studenom 1792. nakon bitke kod Jemappesa, general Dumouriez i francuska revolucionarna vojska ovdje su opet pobijedili Austrijance. Francuzi su Anderlecht proglasili nezavisnom općinom.

U 19. stoljeću broj stanovnika naglo je narastao, a glavni razlog tome bio je razvitak, te blizina Bruxellesa. Početkom 20. stoljeća u Anderlechtu je zabilježen značajan urbani razvoj, te su tada izgrađene zelene četvrti kao Het Rad i Moortenbeek.

Razvoj stanovništva

uredi


  • Izvor:NIS

Slavni stanovnici

uredi

Zbratimljena mjesta

uredi

Sporazumi o prijateljstvu

uredi

Vanjske veze

uredi