Wikipedija

Amila Kahrović-Posavljak

novinarka

Amila Kahrović-Posavljak (Sarajevo, 1984.), pisac.

Amila Kahrović-Posavljak
Amila Kahrović-Posavljak, 2017.
Biografske informacije
Rođenje1984
Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Obrazovanje
Školovanjemr. sc.
Alma materFilozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu
Zanimanjepisac
Opus
Književne vrstepoezija, proza
Znamenita djela
Koščice Smrtova djeca Izvedeni iz kičmi
Nagrade
Mak Dizdar (BiH),

zbirka pjesama Koščice, 2016.

Excellence in Literature (SAD),

roman Smrtova djeca, 2018.

Biografija uredi

Nakon završene Treće gimnazije upisala je studij književnosti naroda Bosne i Hercegovine i studij komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, gdje je diplomirala, a na istom fakultetu 2014. godine stekla zvanje magistrice književno-historijskih znanosti.

Novinarska karijera uredi

 
Amila Kahrović-Posavljak, Stolac 2016.

Radila je kao novinarka u sarajevskom dnevnom listu Oslobođenje i u političkom magazinu BH Dani (2013.) te kao kolumnistica na mostarskom portalu Tačno.net,[1] kojeg uređuje Štefica Galić, a pisala je kolumne i za zagrebački portal Autograf.hr. Smatrana je prepoznatljivim novinarskim glasom. Novinarstvo je napustila tokom pisanja svog prvog romana da bi se potpuno posvetila književnosti.

Znanstvena bibliografija uredi

Radovi u recenziranim časopisima uredi

Objavila je više radova u recenziranim časopisima indeksiranima u relevantnim bazama podataka te se tamo ti radovi mogu i naći. Posebno se ističu poglavlja u znanstvenim knjigama "Figurationen des Ostens: Zwischen Literatur, Philosophie und Politik" u izdanju Frank&Time Verlaga (https://www.frank-timme.de/verlag/verlagsprogramm/buch/verlagsprogramm/bd-9-daria-khrushchevamark-schwindtoleksandr-zabirko-hg-figurationen-des-ostens/backPID/slawistik-2.html) te u knjizi "Balkan Contextual Theology" u izdanju prestižnog Routledgea (https://www.routledge.com/Balkan-Contextual-Theology-An-Introduction/Odak-Grozdanov/p/book/9780367722883).

Književna ostvarenja i nagrade uredi

Dobitnica je nagrade ''Mak Dizdar'' za zbirku pjesama ''Koščice'' 2016. godine. Njen prvi roman Smrtova djeca objavljen je 2017. godine u Buybooku, a 2018. godine u Književnoj radionici Rašić (Beograd). Ocijenjen je jednim od najboljih poslijeratnih proznih ostvarenja, a prikaze i recenzije su dali najznačajniji književnici i javne ličnosti iz BiH i regiona: Kristina Ljevak, Almin Kaplan, Viktor Ivančić, Miljenko Jergović, Damir Ovčina, Azra Nezirić, Haris Ljevo, Elvis Ljajić, Marija Nenezić i drugi. Za Smrtovu djecu je 2018. godine dobila Excellence in Literature nagradu (SAD).[2] Prikazi ovog romana objavljeni su u važnim regionalnim časopisima i književnim publikacijama: Život, Oslobođenje, Fragment, Komunalinks, Danas, Politika, Vreme...

Njen drugi roman Izvedeni iz kičmi objavljen je 2020. godine u izdanjima Buybooka (BiH) i Književne radionice Rašić (Srbija). Povodom ovog romana, Filip David je napisao:

Njen prvi roman „Smrtova djeca“ zasluženo je privukao pažnju čitalaca i kritike, najavljujući pojavu još jednog značajnog pisca u savremenoj književnosti Bosne i Herecegovine, pisca koji će biti prihvaćen i čitan i u drugim sredinama, na jezicima koje svi razumemo. Amila Kahrović-Posavljak uspešno dočarava probuđena osećanja dvoje mladih u njihovim ispovestima, razotkriva njihovu intimu, a uz sudbinsko prisustvo porodičnog i socijalnog okruženja u kojem žive i kreću se. To je svet utonuo u besprektivnost, sumornost, turoban, ograničen svet zatvoren i nedostupan za sve promene uvek spreman da surovo kazni one koji pokušavaju da iz njega izađu. „Izvedeni iz kičmi“ je novo zaokruženo delo autora koji i  ovim romanom, ljubavnom pričom u ambijentu devastiranog poratnog Sarajeva, potvrđuje nesumnjivu darovitost i zasluženo, zapaženo mesto u savremenoj bosansko hercegovačkoj književnosti.

– Filip David

Njen treći roman Škriptaji kože objavljen je 2023. u Buybooku (Sarajevo). U recenziji Damir Ovčina je naveo: Pišući o zlu i zločinu Amila je napisala živim načinom koji opet ne narušava ni uvjerljivost priče ni dostojanstvo ove mučenice nit karikira mučitelje. U njihov zločinački cinizam stao je sav zemaljski cinizam, taj pseći osjećaj svijeta i čovjeka. Neizrečene topografije a opet jasan u potezu od Grbavice preko Drine do Vogošće, ovaj tekst iscrtava jednu muku kao muku svih što su se dizali na hejslaveni pa ostali zatečeni i skoro nemoćni u vlastitim kućama. Tuđini u svome. Osuđeni bez presude zbog izmišljene historijske odgovornosti. Amila pišući o djevojci koja se odvaja od sebe nemajući kud, piše s osjećajem za stvarnost i istinitom žeđi za pravdom istinom i ljepotom. S potrebom bez koje nema nikakve potrebe pisati.

Recenzentkinja Ida Hamidović je navela:

Škriptajima kože, zvukovima od kojih je ovaj upečatljivi roman komponovan, tempom ubrzanog srčanog ritma koji prati čitaoca dok se užasnut pita smije li se nadati, i može li uopšte postojati sretan kraj, Kahrović Posavljak neosporno se utemeljuje kao jedan od najoriginalnijih književnih glasova na prostorima gdje govorimo različite jezike koje svi razumijemo, i što je najvažnije kao spisateljica koja ima nešto važno reći i koja zna kako to reći.

– [3]

Poezija joj je zastupljena u Anthology of young Bosnian poets https://www.youngpoets.eu/en/collaboration-with-pen-bosnian-herzegovina-centre/ Arhivirano 2020-12-30 na Wayback Machine-u

Vidi još uredi

Izvori uredi

  1. ↑ Objavljeni tekstovi Amile Kahrović Posavljak na portalu Tačno.net
  2. ↑ „Amila Kahrović-Posavljak dobitnica nagrade 'Excellence in Literature'”. Sarajevo: Oslobođenje. 19. oktobra 2018. ISSN 2232-9986. Pristupljeno 20. oktobra 2018. 
  3. ↑ Ovčina: Amilina žena koja se rastala od sebe

Vanjske veze uredi

Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Amila_Kahrović-Posavljak&oldid=41560272