Američki crni medvjed
Američki crni medvjed (latinski: Ursus americanus) koje Amerikanci i Kanađani zovu jednostavno samo crni medvjed, je najrasprosranjeniji medvjed iz porodice - Ursidae, po šumama Sjeverne Amerike, uključujući i dijelove Meksika.[1]
| Američki crni medvjed | |
|---|---|
| |
| Status zaštite | |
 Status zaštite: Niska zabrinutost (IUCN 3.1) | |
| Naučna klasifikacija | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Razred: | Mammalia |
| Red: | Carnivora |
| Porodica: | Ursidae |
| Rod: | Ursus |
| Vrsta: | U. americanus |
| |
| Sinonimi | |
|
Euarctos americanus | |
Izgled uredi
Iako su američki crni medvjedi načelno pripadnici jedne vrste, boja im jako varira, čak i među pripadnicima istog legla. Često imaju bijele oznake na prsima, ponekad u obliku V. Zbog tog ih se, a to zavisi o boji njihova krzna, često naziva; cimetni, plavo-sivi, plavo-crni glečerasti ili bijeli medvjed (oni uglavnom žive na Otoku Princess Royal u Britanskoj Kolumbiji). Oni smeđe boje su najčešći u zapadnom dijelu Sjeverne Amerike, pa ih i zovu smeđi medvjedi - što je netočno je je pravi smeđi (mrki) medvjed (Ursus arctos) puno veći.[1]
Crni medvjed ima velik i snažan trup i kratki rep. Odrasli primjerci dugi su od 1,5 do 1,8 metara i teže 90 do 270 kg.[1] Mužjaci su obično veći od ženki, ponekad i do 70 %. Imaju malu glavu, sa malim zaobljenim ušima i snažan vrat. Za razliku od mačaka i pasa, hodaju tabanima, jer imaju zakrivljene pandže koje nemogu uvući.[1]
Ishrana uredi
Iako je klasificiran među zvijeri, crni medvjed je zapravo svežder, koji u proljeće jede najviše bilje i strvine koje su uginule tokom zime. Tokom ljeta najviše jede voće i kojekakve bobice, u jesen žir i bukvice. Kao potpuni oportunist što se tiče hrane, crni medvjed će kad nema što pojesti i češere, korijenje, mrave a i med od divljih ili domaćih pčela - ako na njega naiđe. Ipak crni medvjedi su i snažni grabežljivci, u nekim krajevima često ubijaju losovsku i jelensku telad tokom proljeća. Oni koji žive pored ljudi, prilagodili su se na njihovu blizinu, pa se hrane otpatcima iz kanti za smeće. Zbog toga nisu ni rijetki kontakti sa ljudima (ima ih svake godine), koji ponekad završavaju teškim ozljedama ili smrću, po ljude.[1]
Kao i svi ostali medvjedi i oni spavaju tokom zime, u nekom brlogu, ali prije zimskog sna, od kasnog ljeta do jeseni, moraju akumulirati velike količine tjelesne masti. Jer im samo ona omogućava da prežive dugo razdoblje zimskog posta, i dočekaju proljeće sa dovoljno energije , kad hrane nema još u izobilju. Kod ženki je gojaznost prije zime, povezana sa njenom plodnošću, gojaznije ženke kote više i veće mladunce od mršavijih. Zbog tog je potraga za hranom tokom ljeta i jeseni toliko važna medvjedima.[1]
Crni medvjedi ne žive u čoporu, već su individualci koji nisu vezani uz neki svoj teritorij, već vole švrljati po velikom terenu u potrazi za hranom, pa se često tereni mužjaka i ženki preklapaju. Veličina njihova revira varira od količine hrane koju mogu pronaći u njemu, što je teren siromašniji - revir im je veći, a ukoliko je bogatiji - tad je manji. Reviri kanadskih i američkih crnih medvjeda protežu se od oko 40 do 200 km² za mužjake, ali su kod ženki znatno manji.[1]
Razmnožavanje uredi
Ženke postaju spolno zrele između 3 do 5 godine. Period razmnožavanja traje im od proljeća, a vrhunac imaju tokom juna i jula. Crni medvjedi su poligamne životinje, pa se pare sa sa brojnim partnerima. Ženke imaju mogućnost da implantaciju oplođene jajne stanice odgode sve do novembra - decembra. Od tad nose mlade od 60 do 70 dana, i kote od jednog do četiri mladunca i to u periodu od januara do februara.[1] Novorođeni medvjedići rađaju se slijepi i bezubi sa kompletnim krznom, uz majku ostaju do 16 mjeseci. Ženke su skotne prosječno svake druge ili treće godine, vrlo su brižne majke, spremne poginuti za svoje mladunce, ali unatoč tome mladunce često pojedu kojoti, vukovi ili drugi medvjedi, uključujući i vlastitu vrstu. U prirodi dožive najviše do 20 godina, ali u područjima blizu ljudi i manje jer stradaju od lovaca, krivolovaca, stupica ili u prometnim nesrećama.[1]
Podvrste uredi
- Ursus americanus americanus
- Ursus americanus altifrontalis
- Ursus americanus amblyceps
- Ursus americanus californiensis
- Ursus americanus carlottae
- Ursus americanus cinnamomum
- Ursus americanus emmonsii
- Ursus americanus eremicus
- Ursus americanus floridanus
- Ursus americanus hamiltoni
- Ursus americanus kermodei
- Ursus americanus luteolus
- Ursus americanus machetes
- Ursus americanus perniger
- Ursus americanus pugnax
- Ursus americanus vancouveri
