Američki Djevičanski otoci

Djevičanski otoci Sjedinjenih Država (engleski United States Virgin Islands) je naziv za grupu otoka u Karibima koje predstavljaju vanjski teritoriju Sjedinjenih Država. Ti otoci su geografski dio Djevičanskih otoka. Čine ih četiri glavna otoka - St. Thomas, St. John, St. Croix i Water Island te mnogi manji otoci. Predstavljaju jedinu američku teritoriju gdje promet teče lijevom stranom .

Djevičanski otoci Sjedinjenih Država
United States Virgin Islands
Grb Američkih Djevičanskih otoka
Grb
GesloUnited in Pride and Hope
Ujedinjeni u ponosu i nadi
Himna: "Virgin Islands March"
Lokacija Američkih Djevičanskih otoka
Glavni gradCharlotte Amalie
18°21′0″N64°56′0″W
Najveći gradglavni_grad
Službeni jeziciEnglezi
Etničke skupine
74% Afrokaribljani, 13% bijelci, 5% Portorikanci, 8% ostali
Government
Barack Obama (Dem.)
• Guverner
Kenneth Mapp (neovisni)
Gregory R. Francis (Dem.)
Utemeljenje
31. mart 1917.
22. jul 1954.
Površina
• Ukupno
346,36 km2 (202..)
Stanovništvo
• Procjena za jul 2007.
108.448 (191..)
• Popis iz 2000
108.612
• Gustoća
354 /km2 (34..)
BDP (PPP)procjena za
• Ukupno
-
ValutaAmerički dolar (USD)
Vremenska zonaUTC-4 (AST)
• Ljeti (DST)
UTC-4 (nema)
Pozivni broj+1 (spec. +1-340)
Veb-domena.vi i .us
Karta Američkih Djevičanskih otoka

U Danskoj se nazivaju Bivši Danski Zapadnoindijski otoci(De tidligere Dansk Vestindiske Øer).

Otoke su ispočetka naseljavali Ciboneyi, Caribi, Arawaci i druga indijanska plemena. Godine 1493. otkrio ih je Kristofor Kolumbo i nazvao po sv. Ursuli. Nakon toga su na njima vlast ustanovile razne evropske države - Španija, Engleska, Holandija, Malteški vitezovi, Francuska, i konačno Danska, koja je ustanovila vlast nad svim otocima godine 1733. Temelj ekonomije je bilo uzgajanje šećerne trske i korištenje robovske snage sve dok ropstvo 3.7. 1848. nije ukinuto ukazom lokalnog guvernera.

Za vrijeme prvog svjetskog rata su se SAD bojale da bi Njemačka mogla okupirati Dansku i otoke koristiti kao bazu za svoje podmornice. Zato je Danskoj ponuđeno da otoke proda za 25 miliona US$. Danska vlada je to shvatila kao ultimatum i popustila te prenijela suverenitet 17. januara 1917. Svim stanovnicima je godine 1927. dano američko državljanstvo.

Danas je glavna ekonomska djelatnost turizam.

Otok od godine 1970. uživa lokalnu samoupravu, bira vlastitog guvernera te šalje jednog delegata u Kongres SAD, koji, pak nema pravo glasa, ali sudjeluje u radu kongresnih odbora. Slično kao i Portoriku, stanovništvo je podijeljeno oko toga želi li potpunu nezavisnost, status američke savezne države ili status quo.

Geografija i klima

uredi

Američke Djevičanske otoke čine četiri veća otoka, Saint Croix, Saint John, Saint Thomas i Water Island te mnogi manji otoci. Krajolik je većim dijelom kamenit i brežuljkast do brdovit s vrlo malo ravnica. Najviša točka ima 474 m.

Otoci imaju suptropsku klimu ublaženu istočnim vjetrom s niskim postotkom vlage u zraku i neznatnim razlikama u temperaturi tijekom godine. Kišno razdoblje je od svibnja do studenog. Otoci leže uz prolaz Anegada kojim prolaze brodovi na putu prema Panamskom kanalu.

Zadnjih godina su otoci bili izloženi brojnim tropskim olujama. S druge strane, česte su vrlo izražene suše ali i poplave, a povremeno se događaju i potresi. Na otocima nema izvora pitke vode.

Stanovništvo

uredi

Danas na otocima živi oko 125.000 stanovnika. 42% stanovništva su baptisti, 34% katolici i 17 % pripadaju anglikanskoj crkvi. Uz engleski koji je službeni jezik, na otocima se govore još španjolski i kreolski.

Etničke grupe

uredi

Ekonomija

uredi

Težište otoka leži na turizmu koji u ukupnom društvenom proizvodu sudjeluje s više od 70% i zapošljava oko 70% zaposlenih. Svake godine otoke posjećuje prosječno oko 2 milijuna turista.

Industrija se sastoji od rafinerija nafte i proizvodnje tekstila, elektronike, farmaceutskih proizvoda i sklapanja satova.

Poljoprivreda je zanemariva. Većina prehrambenih proizvoda se mora uvoziti.

Međunarodna trgovina kao i financijski sektor su mali dio gospodarstva, ali imaju vrlo brzi rast, pa se očekuje da će njihov udio u gospodarstvu otoka uskoro značajno porasti.

Jedna od najvećih rafinerija na svijetu nalazi se na Saint Croixu.

Promet

uredi

Cestovna mreža otoka duga je ukupno 856 km. Ovi otoci su jedini posjed SAD-a gdje se promet odvija lijevom stranom. Saint Thomas ima jednu od najboljih prirodnih luka Kariba. Osim toga, jako dobre su i luke u Christianstedu, Cruz Bayu i Port Alucroixu.

Reference

uredi