U rod Amanita spada oko 600 vrsta gljiva uključujući i neke koje su najotrovnije na svijetu. Vrste iz ovog roda su odgovorne za oko 95% smrti izazvanih trovanjem gljivama, a 50% toga izazove zelena pupavka. Najčešći toksin u ovim gljivama je α-amanitin.

Amanita
Fliegenpilz-1.jpg
Muhara, Amanita muscaria
Naučna klasifikacija
Carstvo: Fungi
Koljeno: Basidiomycota
Razred: Agaricomycetes
Red: Agaricales
Porodica: Amanitaceae
Rod: Amanita
Raznolikost
Oko 600 vrsta
Sinonimi

Aspidella

U ovaj rod također spadaju mnoge jestive gljive, ali miciolozi uglavnom ne podržavaju gljivare amatere da biraju ove za ljudsku upotrebu. Međutim, u nekim kulturama, lokalne jestive vrste iz ovog roda su česte na tržnicama tokom sezone rasta. Dobri primjeri za to su Amanita zambiana i druge mesnate vrste iz Srednje Afrike, Amanita basii i slične vrste u Meksiku, blagva u Europi, i Amanita chepangiana iz Jugoistočne Azije. Druge vrste se koriste za obojene umake, poput crvene Amanita jacksonii, čiji je areal od istočne Kanade do istoka Meksika.

Za mnoge vrste se ne zna jesu li jestive, posebno u zemljama poput Australije gdje su mnoge gljive slabo poznate.

OtrovnostUredi

Neke gljive iz ovog roda u sebi sadrže amatoksine, koji mogu izazvati prestanak rada jetre i smrt. Tu spadaju: zelena pupavka, Amanita virosa, Amanita bisporigera i Amanita ocreata, kao i Amanita verna.

Drugi projektiUredi

 U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Amanita
 Wikivrste imaju podatke o: Amanita