Alta (tradicionalno: Álaheadju; kvenski finski: Alattio) je grad i istoimena općina; sedma po veličini u Norveškoj. Grad je smješten na krajnjoj sjevernoj obali Norveške, u administrativnoj regiji Finnmark, čije je upravno središte.

Alta
Alta kommune
Panorama Alte
Panorama Alte
Panorama Alte
Grb Alte
Grb
Koordinate: 69°56′N 23°18′E / 69.933°N 23.300°E / 69.933; 23.300
Država Norveška
Regija Finnmark
Okrug Alta
Vlast
 - Gradonačelnik (2007.-2011.) Geir Ove Bakken (Ap)
Površina
 - Ukupna 3.849,42 km2
 - Kopno 3.664,64 km2
 - Voda 184,78 km2
Stanovništvo (2010.)
 - Grad 18.762
 - Gustoća 5/km2
Vremenska zona CET (UTC+1)
 - Ljeto (DST) CEST (UTC+2)
Službene stranice
www.alta.kommune.no
Karta
Finnmark u Norveškoj
Finnmark u Norveškoj

Finnmark u Norveškoj
Alta u Finnmarku
Alta u Finnmarku

Alta u Finnmarku

Alta je dobila ime po fjordu Altafjordenu, u čijem se zaljevu nalazi, na utoku rijeke Altaelva čiji je kanjon najveći u Skandinaviji.

Prapovijesni petroglifi Alte su upisani na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi 1985. godine.

Povijest uredi

Još u kameno dobu se na području današnje općine Alta vadio kvarcit od kojega je rađeno oruđe i oružje koje se može pronaći širom sjeverne Norveške. Po uzoru na jedan vrh koplja koji je pronađen tu, 1976. godine je izrađen grb grada Alte[1]

U okolici grada nalaze se brojni petroglifi koji su rađeni od 4200. do 500. pne. Oni pripadaju kulturi Komsa koja je dobila ime po planini u općini Alta gdje su pronađeni prvi arheološki ostaci ove kulture.

God. 1838. osnovana je općina Alta. God. 1854., u Alti su pogubljeni vođe pobune Saamija (Kautokeino buna), Mons Somby i Aslak Hætta, koji su sahranjeni uz crkveno groblje u selu Kåfjordu nadomak Alte. Njihove glave su sahranjene uz njihova tijela, tek nakon protesta Saami aktivista 1997. godine, nakon što su 140 godina bile u Sveučilišnoj bolnici Kralj Fridrik u Oslu.

Tijekom Drugog svjetskog rata njemački bojni brod Tirpitz se poslužio fjordom Kåfjordom kao lukom, gdje su ga oštetili saveznički avioni.

God. 1979., Saami aktivisti i borci za zaštitu prirode su tjednima demostrirali i borili se građanskim neposluhom protiv izgradnje brane za hidroelektranu na Altafjordenu (Altasaken). Brana je ipak naposlijetku izgrađena i rijeka još uvijek pruža bogat ulov lososa.

Zbog konstantnog povećanja broja stanovnika 1999. godine Alta je postala gradom.

Znamenitosti uredi

Petroglifi Alte
  Svjetska baštinaUNESCO
 
  Norveška
Registriran:1985. (9. zasjedanje)
Vrsta:Kulturno dobro
Mjerilo:iii
Ugroženost:no
Referenca:UNESCO

Svjetska baština Petroglifi Alte (Helleristningene i Alta) su otkriveni 1972. godine, i od tada je pronađeno oko 5000 kamenja s urezanim crtežima. Najveći lokalitet je Jiepmaluokta, oko 4 km od središta grada Alta, gdje je pronađeno oko 3000 pojedinačnih petroglifa, te je taj lokalitet pretvoren u muzej na otvorenom (Alta muzej). Najstariji crteži potječu iz oko 4200. pne. dok su najmlađi iz oko 500. pne. Oni prikazuju prapovijesnu kulturu lovaca-sakupljača koji su lovili i kontrolirali krda sobova, pravili brodove, ribarili i prakticirali šamanske rituale kojima su obožavali medvjede i druge životinje. Ovi petroglifi su jedini spomenici iz kojih se može spoznati nešto o Komsa kulturi, za koju se vjeruje da je daleki predak naroda Saami.

Gradovi prijatelji uredi

Alta ima ugovore o partnerstvu s

Izvori uredi

  1. Norske Kommunevåpen, Nye kommunevåbener i Norden, 1990. Posjećeno 4. siječnja 2011. style="background:#ff9090; color:black; vertical-align: middle; text-align: center; " class="table-no" | No

Vanjske veze uredi

Ostali projekti uredi

 U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Alta