Alergene biljke

Alergene biljke su biljke čiji polen izaziva alergije.

Ambrosia artemisiifolia

Da bi biljna vrsta bila alergena, mora da zadovolji sledeće preduslove:

  • da je prilagođena na oprašivanje vetrom – što su polenova zrna biljke manjeg promera, suvlja i lakša, lakše će se prenositi vetrom;
  • da polen poseduje alergena svojstva, tj. da se u strukturi polenovog zrna nalaze alergena jedinjenja;
  • da biljka proizvodi izuzetno velike količine polena – ovo je posebno izražena karakteristika kod anemofilnih biljaka. Polen anemofilnih biljaka mora slučajno pogoditi cvetni tučak da bi došlo do oprašivanja.

Sve biljne vrste su prema standardima Svetske asocijacije za aerobiologiju podeljene u sledeće grupe: drveće, trave i korovi.

Na području Srbije postoje tri maksimuma nivoa polena u vazduhu u toku vegetacionog perioda:

  • ranoprolećni (žbunje i anemofilno drveće)
  • letnji (uglavnom trave)
  • letnje-jesenji (korovi)

Anemofilne biljke uredi

Anemofilne biljke su biljke koje se oprašuju vetrom, imaju sitna polenova zrna (30-35 µm), suva i lagana zbog čega ih vetar lako raznosi na velike udaljenosti. Anemofilno drveće počinje da cveta sredinom februara i cvetanje traje do početka maja. U Srbiji prva cveta leska (Corylus avellana L.), zatim jova (Alnus glutinosa L.), vrbe (Salix spp.), brestovi (Ulmus spp.), breze (Betula spp.), bukve (Fagus spp.), javori (Acer spp.) i hrastovi (Quercus spp.).

Od maja do polovine jula cvetaju trave. Osim toga, većina trava cveta i do kraja septembra. U ovom periodu osim trava cveta i drveće kao što su lipe i borovi.Od druge polovine maja do novembra cvetaju korovi i u ovom periodu cvetaju ambrozija (Ambrosia artemisiifolia L.), razni peleni (Artemisia spp.), bokvice (Plantago spp.), itd.

Emitovanje polena uredi

Emitovanje polena iz biljaka nastupa kada polen dostigne određen stepen zrelosti. Poleni biljaka ulaze u sastav vazduha kao komponenta organskog porekla. Na sastav i broj polenovih zrna u vazduhu utiču razni faktori: klima, sastav biljnog pokrivača, meteorološke prilike i pojedini hemijski činioci. Nivo polena u vazduhu je najviši tokom suvih i toplih dana praćenih slabim vetrom, a najniža kada je vlažno i hladno vreme. Kišni periodi smanjuju broj polenovih zrna u vazduhu. Međutim, tokom dugotrajno visoke vlažnosti vazduha dolazi do bubrenja i prskanja polenovih zrna i oslobađanja alergenih sastojaka u vazduh. To je takođe uzrok pojave tegoba kod osoba koje pate od polenskih alergija.

Alergene osobine polena uredi

Alergene osobine polena potiču od jedinjenja koja se nalaze unutar i na površini polenovog zrna. Do senzibilizacije i reakcije osoba alergičnih na polen dolazi kada polenovo zrno dođe u kontakt sa vlažnom sluznicom i oslobodi biološki aktivne supstance.

Načini prenošenja polena u prirodi uredi

Polen se u prirodi može prenositi: vetrom (anemofilija), životinjama (zoofilija) i vodom (hidrofilija).

Rasprostiranje polena vetrom je najveći problem za mnoge alergije zbog toga što ne postoji način suzbijanja njegovog prisustva i širenja u vazduhu. Anemofilija je prisutna kod oko jedne desetine skrivenosemenica.

Najrasprostranjeniji način oprašivanja kod biljaka je zoofilija, dok je hidrofilija zastupljena u biljaka koje su potpuno potopljene u vodi (npr. Ceratophylum, Najas i dr.) i čija se polenova zrna prenose vodom.

Kalendari polena uredi

Kalendari polena se izrađuju u cilju pomoći osobama koje pate od polenskih alergija u periodu povećane koncentracije polenovih zrna u vazduhu. Ovi kalendaripružaju informacije o pojavi sezonskih alergena u vazduhu. Preciznost izrade kalendara polena zavisi od sastava biljnog pokrivača, variranja klimatskih prilika i geografskih karakteristika terena.

Ambrozija (Ambrosia artemisiifolia L., familija Asteraceae) uredi

Najpoznatija i najopasnija alergena biljka na svetu je ambrozija čiji polen izaziva alergiju kod 10% ljudi.[1][2]

Reference uredi

  1. Priručnik za alergene biljke (2011), Marko Lj. Nestorović, Miroslav Jovanović, Gorana Šovljanski, Ljiljana Bajić Bibić, Jadranka Jokić
  2. Agencija za zaštitu životne sredine Republike Srbije Zvanični sajt Agencije za zaštitu životne sredine