Aleksandrovo (Nova Crnja)

Za ostale upotrebe, v. Aleksandrovo (razvrstavanje).

Aleksandrovo je naselje u Srbiji u opštini Nova Crnja u Srednjobanatskom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 2130 stanovnika. Naselje se ranije nazivalo Velike Livade.

Aleksandrovo


Pravoslavna crkva u selu.

Grb
Grb
Osnovni podaci
Država  Srbija
Pokrajina Vojvodina
Upravni okrug Srednjobanatski
Opština Nova Crnja
Stanovništvo
Stanovništvo (2022) Decrease 2130
Gustina stanovništva 51 st./km²
Geografija
Koordinate 45°38′08″N 20°35′20″E / 45.6355°N 20.589°E / 45.6355; 20.589
Nadmorska visina 65 m
Površina 52,0 km²
Aleksandrovo na mapi Srbije
Aleksandrovo
Aleksandrovo
Aleksandrovo (Srbije)
Ostali podaci
Poštanski kod 23217
Pozivni broj 023
Registarska oznaka ZR


Koordinate: 45° 38′ 08" SGŠ, 20° 35′ 20" IGD

Istorija uredi

Selo je osnovano 1922. godine, i naselili su ga dobrovoljci iz Prvog svetskog rata sa područja Like i iz pojedinih sela istočnog Banata. Od nastanka pa do 1943. selo je nosilo naziv Aleksandrovo, a od 1943. godine zvalo se Banatsko Aleksandrovo. To ime je nosilo do 1947, kada je dobilo novo ime Livade, a od 1948. selo se zove Velike Livade. Godine 1992. vraćeno mu je prvobitno ime Aleksandrovo. U blizini današnjeg Aleksandrova postojalo je selo Božitovo naseljeno srpskim pravoslavnim življem. U vreme Austro-turskog rata 1683–1699. Božitovo su satrli Turci 1698. godine.

Većinu stanovništva čine Srbi. Selo je na 40 kilometara od prvog većeg grada - Zrenjanina.

Od institucija u selu se izdvajaju: Fudbalski klub „Borac“,osnovna škola „Branko Radičević“. Slava sela je Sveti Ilija i ona se slavi 2. avgusta. Poljoprivreda sela se zasniva uglavnom na gajenju pšenice, ječma, suncokreta i kukuruza. Zemlja na kojoj je osnovano selo dar je kralja Aleksandra I Karađorđevića dobrovoljcima iz Prvog svetskog rata.

Demografija uredi

U naselju Aleksandrovo živi 2063 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 40,5 godina (38,8 kod muškaraca i 42,2 kod žena). U naselju ima 917 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,91.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija
Godina Stanovnika
1948. 4564 [1]
1953. 4615
1961. 4034
1971. 3406
1981. 3061
1991. 2902 2870
2002. 2702 2665
Etnički sastav prema popisu iz 2002.
Srbi
  
2435 91.36%
Romi
  
111 4.16%
Mađari
  
34 1.27%
Jugosloveni
  
13 0.48%
Makedonci
  
8 0.30%
Hrvati
  
5 0.18%
Rumuni
  
2 0.07%
Nemci
  
2 0.07%
Muslimani
  
2 0.07%
Albanci
  
2 0.07%
Česi
  
1 0.03%
Ukrajinci
  
1 0.03%
nepoznato
  
29 1.08%


Reference uredi

  1. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
  2. Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7

Spoljašnje veze uredi