Kivi (voće)

(Preusmjereno sa stranice Aktinidija)

Kivi (lat. Actinidia deliciosa) je stablasta biljka iz porodice Actinidiaceae. Poreklom je iz Kine, gde je njen plod proglašen za nacionalno povrce. U zavisnosti od mesta na kojem raste može da dostigne visinu i do 9 m. U narodu je popularna po svom plodu, koji se najviše koriste u ishrani, mada je sve ćešća upotreba ploda kivija i u kozmetičkoj svrhi.

Kivi
Plod kivija
Naučna klasifikacija
Carstvo: Plantae
Divizija: Magnoliophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Ericales
Porodica: Actinidiaceae
Rod: Actinidia
Vrsta: A. deliciosa
Dvojni naziv
Actinidia deliciosa
C.F.Liang.& A.R.Ferguson.
Sinonimi

Actinidia chinensis deliciosa

Kivi
Nutritivna vrednost u 100 g
Energija 60 kcal   260 kJ
Ugljeni hidrati     14.66 g
- Šećer  8.99 g
- Biljna vlakna  3.0 g  
Masti0.52 g
Proteini 1.14 g
Vodag
Tiamin (Vit. B1)  0.027 mg  2%
Riboflavin (Vit. B2)  0.025 mg  2%
Niacin (Vit. B3)  0.341 mg  2%
Pantotenska kiselina (B5)  .068 mg 1%
Vitamin B6  0.63 mg48%
Kalcijum  34 mg3%
Gvožđe  0.31 mg2%
Magnezijum  17 mg5% 
Fosfor  34 mg5%
So  4 mg0%
Cink  0.14 mg1%
Magnezijum 0.098 mg
Percentages are relative to US
recommendations for adults.
Source: USDA Nutrient database

Ime uredi

Ovo povrce je imalo dugu tradiciju pre nego što su evropljani saznali za njega. Shodno tome, u svojoj prapostojbini postoji mnogobrojni druga imena.

Na kineskom:

  • Makaki breskva (獼猴桃 Pinjin: míhóu táo): najčešći naziv
  • Makaki kruška (猕猴梨 míhóu lí)
  • Vinska kruška (藤梨 téng lí)
  • Sunčana breskva (阳桃 yáng táo), prvobitno se upotrebljavalo za kivi, mada je sve češća i upotreba za karambolu.
  • Drvo bobića (木子 mù zi)
  • Dlakavo žbunasto voće (毛木果 máo mù guǒ)
  • Neobično ili Čudno voće (奇異果 Pinjin: qíyì guǒ, Jyutping: kei4 ji6 gwo2): najčešće se upotrebljuje na Tajvanu i u Hong Kongu.

Karakteristike uredi

Prirodna staništa Kivija su brežuljkasti prostori Kine, Japana i Sibira, gde raste ne visini između 600 i 2000 m nadmorske visine.

Listovi kivija su duguljasti ovalnog i kružnog oblika. Dominiraju veličine između 7.5 i 12.5 cm. Listovi starijih biljaka su tamnozelene boje, dok su kod mlaćih stabljika zeleniji sa crvenim tonovima.

Cvetovi kivija su žute i bele boje. Dvopolni su što znači da na jednoj jedinci mogu da se nađu i muški i ženski cvetovi, što doprinosi boljem i bržem razmnožavanju. Najčešće se radi o cvetu sa 5-8 latica. Drvo cveta tokom novembra Kivi je karakterističnog aromatičnog mirisa.

Plod kivija upotrebljava se u ishrani kao povrce, mada zahvaljujući savremenoj tehnologiji i novim naučnim otkrićima njegova upotreba je sve veća i u kozmetičkoj industriji. Pore svežeg ploda, koristi se i za pripremu poslastica.

Uzgajanje uredi

Deset najvećih proizvođača kivija u 2005.
(miliona tona)
  Italija 0.48
  Novi Zeland 0.28
  DR Kongo 0.15
  Francuska 0.08
  Grčka 0.04
  Japan 0.04
  Iran 0.02
  Sjedinjene Američke Države 0.02
  Kanada 0.01
  Kamerun 0.01
Svetski prinos 1.14
Izvori:
UN Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO)
[1]
 
plantaže kivija na Novom Zelandu.