Akant

Akant
	Acanthus hungaricus
Naučna klasifikacija
Carstvo:	Plantae;
Divizija:	Magnoliophyta;
Razred:	Magnoliopsida;
Red:	Lamiales;
Porodica:	Acanthaceae;
Rod:	Acanthus; L.

Akant (Acanthus L.), u našim krajevima zvan i kao: popanak, medvjeđa stopa, primog, matruna, rod je od 30 trajnih zeljastih biljaka iz porodice primozi (Acanthaceae). Raste po Sredozemlju i Aziji.

Opis

Akant ima oštro izrezane rebraste listove i cvjetove (bijele, ružičaste ili ljubičaste) koji su skupljeni u debeli vršni klas. Visina biljaka varira od 40 cm do preko 2 m.

Kod nas rastu dvije vrste: Acanthus ongifolius i Acanthus mollis

Porijeklo imena

Akant svoj latinski naziv (Acanthus) vuče iz grčkog ἄκανθα, što znači trn.

Prema drevnom grčkom mitu, Akanta je bila nimfa, u koju se zaljubio Apolon. On ju je htio ugrabiti, no ona se opirala i noktima mu isparala lice. Za osvetu Apolon ju je pretvorio u bodljikavu biljku.

Acanthus mollis u cvatu na brdu Palatinu u Rimu

Izabrane vrste

Kultiviranje i upotreba

Akant se sadi kao ukrasna biljka za uljepšanje vrtova. Zbog ljekovitih sastojaka nekada se upotrebljavao protiv crijevnih upala, osipa, uboda pauka i kao lijek protiv tuberkuloze.

Od kultiviranih vrsta koje se sade kao ukrasno bilje valja spomenuti vrstu Acanthus mollis, koja ima velike nazubljene listove, duge do 80 cm, zelenkasto-smeđe boje, koji se sjaje na gornjoj strani, i bijelocrvenkaste cvjetove. Cvjeta od maja do jula.

Akant traži sjenovito i svježe mjesto s dosta vlage i s dobrom drenažom. Ne podnosi mraz i niske temperature. Sadi se, ovisno o vrsti, u proljeće ili u doba sjetve.

Akant u arhitekturi

Trnovito akantovo lišće čest je dekorativni element u drevnoj Grčkoj arhitekturi (korintski red), kao i kasnijoj rimskoj (kompozitni red).