Kralj Dahomeja

(Preusmjereno sa stranice Ahosu)

Kralj Dahomeja (fon: Ahosu) je bio vladar Kraljevstva Dahomej, zapadnoafričkog kraljevstva koje je postojalo na teritoriju današnjeg Benina od oko 1600. do 1894., odnosno 1900. godine. Kralj Dahomeja uživa velik ugled u obrednom folkloru naroda Fon te je bio nositelj i voditelj poznatih, ceremonijalnih godišnjih običaja; iako su Francuzi 1894. godine osvojili Dahomej i pretvorili ga u protektorat, ceremonijalna i simbolična funkcija kralja opstala je sve do 1900. godine, kada je Dahomej pretvoren u koloniju. Međutim, značaj kralja za Fone je bio toliki da su Francuzi 1910. godine vratili protjeranog kralja iz egzila i dopustili mu da obavlja svoju ceremonijalnu funkciju unutar svoje etničke skupine. Iako je monargija u Dahomeju ukinuta, Foni i dalje imaju svoga kralja; od 2000. godine se čak javljaju i sporovi oko titule, koji ni danas nisu politički riješeni. Svi vladari Dahomeja pripadaju dinastiji Aladaxonou.[1]

Kralj Dahomeja
Ahosu
Vladarska zastava kralja Ghéza
(1818.1858.)
SjedišteBenin Abomey, Benin
Inauguracijski držacGangnihessou
PrviHouegbadja
PosljednjiBéhanzin (službeno)
Formiranjeformalno 1645.
Ukinuta1894. (službeno)

Aktualni ceremonijalni vladar je Dah Sagbadjou Glele.

Historija uredi

 
Kraljevska tkanina naroda Fon koja prikazuje kronologiju dahomejskih kraljeva i njihove simbole.

Historijski izvori nisu potpuno složni oko kronologije dahomejskih vladara; različiti izvori navode različite inauguracijske nositelje ove funkcije, a postoje i sporovi oko kasnijih vladara. Ono što pouzdano znamo jest da je prvi Ahosu, kao vladar Fona, postojao prije formalnog osnivanja Kraljevstva Dahomej, a vladao je iz Abomeyja već oko 1600. godine. Prvi Ahosu je, prema većini izvora, bio Gangnihessou, međutim on nikada nije bio formalno okrunjen niti priznat kao kralj, isto kao ni njegov sin, Dakodonou, koji se smatra osnivačem kraljevstva i utemeljiteljem kraljevske palače. Izvori, ali i usmena predaja, većinom se slažu kako je prvi kralj Dahomeja bio Houegbadja, koji je priznanje svoje titule dobio i tokom prvih godišnjih običaja.[1]

Rani historijski izvori prikazivali su dahomejskog kralja kao autokratskog, gotovo tiranskog despota, međutim radilo se o ranim izvještajima Europljana koji su trgovali u Zapadnoj Africi, a koji su danas uvelike relativizirani. Suvremeni izvori navode kako su postojali snažni politički mehanizmi ograničenja i kontrole kraljevih ovlasti.[2] Uz to, rani izvori bili su skloni izbacivati kraljicu Hangbe, jedinu kraljicu Dahomeja, s popisa, isto kao i Adandozana, koji je jedno vrijeme vladao kao regent.[3]

Spisak kraljeva Dahomeja uredi

Izvori: [1][4][5]

Vladari Dahomeja uredi

Br. Ime
(rođenje–smrt)
Portret Titula Početak vladavine Kraj vladavine
1 Gangnihessou
(Do-Aklin)
(nepoznato – cca. 1620.)
  Ahosu
Vladar naroda Fon u Abomeyju
cca. 1600.
cca. 1620.
Prema većini izvora, Gangnihessou je bio prvi vladar Fona na teritoriju abomejskog platoa, prije nego je osnovano kraljevstvo i prije nego je izgrađena kraljevska palača; formalno nikada nije bio kralj.
2 Dakodonou
(Dako Donou)
(nepoznato – 1645.)
  Ahosu
Vladar Dahomeja
cca. 1620.
Gangnihessouov sin, Dakodonou se prema većini izvora navodi kao osnivač monarhije na području abomejskog platoa te graditelj kraljevske palače u Abomeyju. Bio je Ahosu, ali formalno nije okrunjen niti tretiran kao kralj.

Kraljevi Dahomeja uredi

Br. Ime
(rođenje–smrt)
Portret Titula Početak vladavine Kraj vladavine
3 Houegbadja
(Aho)
(nepoznato – 1685.)
  Ahosu
Kralj Dahomeja
Prema većini dostupnih izvora i popisa, Houegbadja je bio prvi formalni kralj Dahomeja, a stolovao je u kraljevskoj palači u Abomeyju. Njegova titula je potvrđena i na prvim godišnjim običajima.
4 Akaba
(Houessou Akaba)
(nepoznato – 1716.)
  Ahosu
Kralj Dahomeja
Prema predajama je on uspostavio dominaciju Kraljevstva Dahomej na abomejskom platou, a ne njegov otac, Houegbadja. Centralizirao je vlast i proširio teritorij, a umro je 1716. tokom borbi u dolini rijeke Ouémé.
5 Hangbè
(Na Hangbe)
(nepoznato – 1718.)
  Ahosu
Regentica
Akabina sestra blizanka, za koju se vjeruje da je kao regentica preuzela prijestolje nakon iznenadne smrti svoga brata, jer su njegova djeca bila malodobna. Popisi dahomejskih vladara uglavnom ju izostavljaju, međutim Edna Bay tvrdi kako je zasigurno vladala jedno vrijeme, mada je nejasno koliko je ta vladavina trajala. Bila je jedina žena na čelu Dahomeja.
6 Agaja
(Trudo Audati)
(cca. 1673. – 1740.)
  Ahosu
Kralj Dahomeja
Zbog velikih teritorijalnih ekspanzija na jugu (Allada, Ouidah), dobio je nadimak "Osvajač". Iako je uspio uspostaviti dominaciju u trgovini robljem, česti konflikti sa susjednim Oyjom iscrpili su Dahomej, koji je u tom periodu postao vazalna država Oyja.
7 Tegbessou
(Bossa Ahadee)
(nepoznato – 1774.)
  Ahosu
Kralj Dahomeja
Iako neki izvori navode da je vladao već od 1732. godine, vjerojatnije je naslijedio svog oca nakon njegove smrti. U vrijeme kada je Dahomej bio vazalna država Oyja, Tegbessou je proveo niz administrativnih reformi i tako ojačao poziciju kraljevstva.
8 Kpengla
(Pengla)
(1735. – 1789.)
  Ahosu
Kralj Dahomeja
Vojno potpuno neuspješan, Kpengla je proveo značajne administrativne reforme na polju trgovine robljem, proglasivši sve robove vlasništvom kralja s ciljem uspostave monopola; i te su se reforme kasnije pokazale neuspješnima pa su ukinute.
9 Agonglo
(Agonglo)
(1766. – 1797.)
  Ahosu
Kralj Dahomeja
Veliki reformator, Agonglo je ukinuo većinu očevih reformi te proveo poreznu reformu u zemlji; uz to je olakšao i poziciju tamošnjih robova. Navodno je ubijen u atentatu jer se želio preobratiti na katolicizam.
10 Adandozan
(Adandozan)
(nepoznato – 1861.)
  Ahosu
Regent / Kralj Dahomeja
Zbog svoje mlade dobi, do 1804. godine je vladao uz regenta. Pokušao je reformirati gospodarstvo Dahomeja, ali nije imao velikog uspjeha. Godine 1818., njegov brat Ghézo ga je svrgnuo u puču i pobrisao ga sa službenih popisa vladara, zbog čega se o njemu zna jako malo informacija. Bio je prvi dahomejski vladar koji nije vladao doživotno i koji je svrgnut u puču.
11 Ghézo
(Madagungung)
(nepoznato – 1858.)
  Ahosu
Kralj Dahomeja
Godine 1818. je u puču svrgnuo svog brata s trona i preuzeo vlast te je vladao do svoje smrti 1858. godine; postoje teorije da je ubijen u atentatu. Ghézo je konačno prekinuo vazalni status Dahomeja prema Oyju, ali se grčevito borio održati trgovinu robljem, unatoč velikim britanskim naporima da ga u tome spriječe.
12 Glélé
(Badohoun)
(nepoznato – 1889.)
  Ahosu
Kralj Dahomeja
Nastavio je uspješne vojne pohoda svoga oca i sklopio ugovore s Francuskom te dobio koncesiju nad Porto-Novom. Iako je formalno ukinuo trgovinu robljem, ropstvo je i dalje zadržano unutar granica Dahomeja.
13 Béhanzin
(Kondo)
(cca. 1845. – 1906.)
  Ahosu
Kralj Dahomeja
Za svoje vladavine je doživio francusko prodiranje u Dahomej i okupaciju kraljevstva, koje je 1894. godine pretvoreno u protektorat. Formalno je bio posljednji okrunjeni, punopravni kralj Dahomeja s obzirom da su Francuzi isprva ograničili autonomiju kraljevine, a onda ju i potpuno ukinuli.
14 Agoli-Agbo
(Agoli-Agbo)
(nepoznato – 1940.)
  Ahosu
Kralj Dahomeja (ceremonijalni)
Inicijalno je dobio ograničene ceremonijalne ovlasti uz francusku kontrolu, međutim je 1900. godine protjeran iz zemlje od strane Francuza, ostavši formalno priznati vladar od strane Fona. Nakon inzistiranja lokalnog stanovništva, godine 1910. se vratio u Dahomej, koji je od 1904. godine bio potpuno inkorporiran kao francuska kolonija, bez ikakve autonomije. Uglavnom ga se smatra posljednjim dahomejskim kraljem.

Reference uredi

  1. 1,0 1,1 1,2 Bay, Edna (1998). Wives of the Leopard: Gender, Politics, and Culture in the Kingdom of Dahomey. University of Virginia Press. ISBN 978-0-8139-1792-4. 
  2. Yoder, John C. (1974). „Fly and Elephant Parties: Political Polarization in Dahomey, 1840-1870”. The Journal of African History 15 (3): 417–432. DOI:10.1017/s0021853700013566. 
  3. Alpern, Stanley B. (1998). „On the Origins of the Amazons of Dahomey”. History in Africa 25: 9–25. DOI:10.2307/3172178. 
  4. „Rulers of Benin”. Rulers.org. Pristupljeno 2012-10-07. 
  5. „New monarch appointed to ancestral kingdom of Dahomey”. Modernghana.com.