Aheront (mitologija)

Za istoimenu rijeku u Grčkoj vidi članak Aheront (rijeka)

Aheront
Ἀχέρων
mitski Haron preuzima mrtvo dijete da ga preveze u Had
mitski Haron preuzima mrtvo dijete da ga preveze u Had

Aheront (grčki: Ἀχέρων / Akhérôn) u grčkoj mitologiji je bila rijeka boli, jedna od rijeka podzemnog svijeta - Hada [1] ostalih četiri su Stiks, Kokit, Flegeton i Leta).. Aheront je bilo i ime boga te rijeke. [2]

U vrijeme Antičke Grčke riječ aheront bila je sintagma od riječi ὁ ἄχεα ῥέων (ho akhea rheōn), a to je značilo rijeka boli [3]

Karakteristike rijeke boliUredi

Za Grke arhajskog perioda je ta mitska rijeka bio stvarni epirski Aheront, koji je za ondašnje Grke bio toliko udaljen, da je to za njih bio kraj ovozemaljskog svijeta i početak nekog drugog svijeta. Kako su o njemu vrlo malo znali, vjerovali su da je on povezan sa podzemnim svijetom. [2] On je za to bio idealan jer je na svom kratkom toku tekao kroz mračne kanjone i nekoliko puta ponirao[1], a izgleda da je u to vrijeme pored svog ušća imao i veliko močvarno jezero a mitski lađar Haron prevozio je umrle preko rijeke boli i močvarnog jezera do Hada. [2] Kad su se u međuvremenu proširili do Epira i bolje upoznali taj kraj i rijeku - onda su mitski Aheront pomakli u udaljenije krajeve, pa su tako tokom svoje duge historije imali još nekoliko Aheronta. [1]

Ali već Homer u svom epu Odiseja - Aheront seli izvan granica vidljiva svijeta, u podzemni - Had, i opisuje ga kao rijeku u koju utječu i druge dvije rijeke tog svijeta Kokit (rijeka jadikovanja) i Flegeton (plamena rijeka). [2] I svi kasniji pisci opisivali su nadalje Aheront kao nešto izvan postojećeg svijeta, Tako je Platon u svom Fedonu prikazao Aheront kao drugu najveću rijeku na svijetu, prva po njemu je Ocean. Tvrdio je da je Aheront teče u suprotnome smjeru, ispod zemlje i pustinjskih mjesta. I rimski pjesnik Vergilije se dotakao Aheronta u šestoj knjizi Eneida u kojoj ga navodi kao jednu od rijeka Aheront zajedno s opisima ostalih rijeka Hada.

O Aherontu je pisao i Dante Alighieri u Božanstvenoj komediji (Pakao), po njemu je on granica pakla u takozvanom predpaklu.

IzvoriUredi

  1. 1,0 1,1 1,2 "Acheron" (engleski). Encyclopædia Britannica. http://www.britannica.com/EBchecked/topic/3521/Acheron. Pristupljeno 18. 06. 2013. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 "Acheron" (engleski). Theoi Project. http://www.theoi.com/Khthonios/PotamosAkheron.html. Pristupljeno 18. 06. 2013. 
  3. "Acheron" (engleski). Wordnik. http://www.wordnik.com/words/Acheron. Pristupljeno 18. 06. 2013. 

Vanjske vezeUredi