Ahalazija, kardiospazam ili disinergija jednjaka predstavlja difuzni motorni poremećaj, koji se karakteriše oslabljenom peristaltikom i nemogućnošću relaksacije donjeg dela jednjaka.[1] Javlja se kod oba pola (češće kod muškaraca) između 30. i 60. godine života.[2]

Ahalazija
lat.
Achalasia
Rendgenski snimak proširenog jednjaka - idiopatska (primarna) ahalazija
SpecijalnostGastroenterologija, general surgery, Torakalna kirurgija
Klasifikacija i eksterni resursi
ICD-10K22.0
ICD-9530.0
OMIM200400
DiseasesDB72
MedlinePlus000267
eMedicineradio/6 med/16

Etiologija uredi

Promene nastaju usled poremećaja neuro-mišićnog aparata, odnosno nedostatka vlakana Aerbahovog nervnog pleksusa (spleta nerava) u mišićnom sloju zida jednjaka.[2] Smatra se da denervaciju Aerbahovog spleta uzrokuju različiti faktori: virusi, bakterije, paraziti, toksične materije, metabolički poremećaji, oštećenja nervnih vlakana u toku operativnih zahvata i sl.[1]

Klinička slika uredi

Parasimpatička vlakna koja imaju relaksirajuću ulogu u predelu donjeg sfinktera jednjaka nedostaju, i taj deo ne može da se normalno otvara za vreme prolaska hrane kroz jednjak. Bolest veoma često nastaje naglo sa pojavom disfagije (poremećaja gutanja), bilo posle stresnih situacija ili u toku akutnih bolesti gornjih respiratornih puteva. U početku se disfagija javlja tokom unošenja čvrste (nedovoljno sažvakane) hrane, a kasnije i kod unošenja kašaste i tečne hrane i napitaka. Tegobe vremenom postaju sve izraženije i bolesnici da bi progutali hranu uzimaju u toku obroka sve veću količinu tečnosti. U kasnijoj fazi bolesti dolazi do dilatacije (širenja) jednjaka i usporavanja tranzita kroz njega, što dovodi do pojave povraćanja, ruminacije (preživanja), osećaja lošeg zadaha iz usta, prelivanja hrane u dušnik i usnu duplju, kao i pojave aspiracionih bronhopneumonija i gubitka telesne težine. Bol u grudnom košu (nevezan za kardiovaskularna oboljenja) nastaje posle unošenja obilnih obroka i prestaje kada se jednjak isprazni.[1]

Komplikacije uredi

Kao komplikacije osnovne bolesti mogu da se jave: zastojni ezofagitis (upala jednjaka), erozije, ulceracije, stvaranje divertikula (džepastih proširenja), perforacije zida, a najteža komplikacija je maligno oboljenje jednjaka.[1]

Dijagnoza uredi

Dijagnoza ahalazije se postavlja na osnovu anamneze, radioskopije i radiografije, endoskopije i histološkog nalaza.

Lečenje uredi

Primena nitrata sa dugotrajnim dejstvom ili blokatora kalcijumovih kanala smanjuje pritisak donjeg sfinktera jednjaka i poboljšava prolaz hrane. U upotrebi su i različiti pneumatski dilatatori kojima se postižu zadovoljavajući rezultati. Dijetetski režim (česti i manji obroci od tečno kašaste hrane bez jakih začina) smanjuju iritabilnu ulogu i sporije dolazi do erozivnih promena. Hirurško lečenje ima dugotrajniji efekat,[1] a potpuno izlečenje se postiže Helerovom kardiomiotomijom ili dilatacijom jednjaka balonom.[3][4]

Reference uredi

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 „Ahalazija jednjaka”. Arhivirano iz originala na datum 16. 12. 2007. Pristupljeno 21. 12. 2007. 
  2. 2,0 2,1 „Kardiospazam”. Arhivirano iz originala na datum 2017-12-02. Pristupljeno 21. 12. 2007. 
  3. „Ahalazija”. Arhivirano iz originala na datum 2008-01-15. Pristupljeno 21. 12. 2007. 
  4. „Klinički centar Banja Luka”. Pristupljeno 21. 12. 2007. [mrtav link]Šablon:Mrtva veza

Spoljašnje veze uredi