Agostička interakcija

Agostička interakcija je termin u organometalnoj hemiji za interakcije koordinativno-nezasićenog prelaznog metala sa C-H vezom, kod kojih dva elektrona koji formiraju C-H vezu ulaze u praznu d-orbitalu prelaznog metala, čime se formira dvoelektronska tricentarska veza.[1] Mnoge katalitičke transformacije, na primer oksidativna adicija i reduktivna eliminacija, se odvijaju preko intermedijera koji sadrži agostičke interakcije. Agostičke interakcije su zastupljene širom organometalne hemije sa alkil, alkiliden, i polienil ligandima.[2][3]

Mo(PCy3)2(CO)3, sadrži agostičku interakciju.

Kratke interakcije između ugljovodoničnih supstituenata i koordinatno nezasićenih metalnih kompleksa su poznate od 1960-tih. Na primer, u tris(trifenilfosfin) rutenijum dihloridu, postoji kratka interakcije između rutenijum(II) centra i atoma vodonika u orto poziciji jednog od devet fenil prstena.[4] Brojni borohidridni kompleksi, koji su kristalografiski izučavani, se mogu opisati koristeći model dvoelektronsko tricentarske veze.

Reference uredi

  1. Međunarodna unija za čistu i primenjenu hemiju. "agostic interaction". Kompendijum Hemijske Terminologije Internet edition.
  2. Maurice Brookhart; Malcolm L. H. Green (1983). „Carbon-hydrogen-transition metal bonds”. J. Organomet. Chem. 250: 395. DOI:10.1016/0022-328X(83)85065-7. .
  3. Maurice Brookhart; Malcolm L. H. Green; Gerard Parkin (2007). „Agostic interactions in transition metal compounds”. Proc. Nat. Acad. Sci. 104 (17): 6908–14. Bibcode 2007PNAS..104.6908B. DOI:10.1073/pnas.0610747104. PMC 1855361. PMID 17442749. 
  4. Sam J. La Placa; James A. Ibers. „A Five-Coordinated d6 Complex: Structure of Dichlorotris(triphenylphosphine)ruthenium (II)”. Inorg. Chem.. DOI:10.1021/ic50028a002. 

Spoljašnje veze uredi