Agora, (grčki: ἀγορά, od glagola ἀγείρω = skupljati, okupiti) bio je u antičkoj Grčkoj javni prostor i mjesto za održavanje skupština po gradovima.[1] Naziv agora, prvi put nalazimo u Homerovim epovima, za njega je to istovremeno skupština ali i prostor gdje se ona održava.[2]

Agora
Agora iz Efesa
Agora iz Efesa
Agora iz Efesa
Država Antička Grčka

Karakteristike uredi

Agore su bile orginalna kreacija grčkog urbanizma, istovremeno glavni trg i vjersko središte grada, mjesto gdje su se nalazile najznačajnije građevine i hramovi, namjenjeni političkom i vjerskom životu grčkog polisa. Na agori se svetkovalo, molilo, prinosilo žrtve bogovima, sudovalo, trgovalo i odlučivalo o najznačajnijim pitanjima.

Historija uredi

Prve agore izgrađene se na otoku Kreti u razdoblju od 8. do 7. vijeka pne.[1], takva je bila minojska agora u Agia Triadi.[2] Nakon tog perioda na agore nailazimo i po Mikenskoj Grčkoj (Tirint).[2] U arhajskom razdoblju po agorama toga doba bili su i teatri, primjeri za to su agore u Thoricusu, Rhamnousu i Ikariji.[1]

 
Ostaci agore iz Delosa

Najstarija agora u Ateni, znana kao Tezejeva agora, nalazila se na zapadnim padinama Akropole.[1] Za razdoblja klasične grčke civilizacije u 5. vijeku pne. agore su postale tipično obilježje njihovog načina života, mjesto gdje su oni svakodnevno obavljali svoje vjerske, političke, pravosudne i društvene aktivnosti i trgovali. Agore su bile smještene u središtu grada ili u blizini luke, okružene javnim objektima, hramovima i kolonadama, ukrašene skulpturama, oltarima, fontanama i drvećem. Opći trend tog vremena bilo je nastojanje da se agora jasno odvoji od ostatka grada.[2]

Negdje od kraja 6. početka 5. vijeka pne. uveden je novi tip monumentalnih građevina, namijenjenih skupštinama, ekklesiasterion ili bouleuterion. U helenističkom razdoblju agore su dobile oblik zatvorenog kvadrata, okruženog arkadama i stoama.[1]

Rimljani su preuzeli koncept agore od Grka i razvili ga kao svoj forum.

Povezano uredi

Izvori uredi

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 Agora (talijanski). Trecani enciclopedia Italiana. Pristupljeno 18. 06. 2013. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 Agora (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 18. 06. 2013. 

Vanjske veze uredi