Agan Bostandžić

Agan Bostandžić (Tasovčići kod Čapljine, 12. 5. 1909 - Sarajevo, Nezavisna država Hrvatska, 11.12. 1943), jugoslovenski komunista i učesnik Narodnooslobodilačke borbe.

Agan Bostandžić
Rođenje(1909-05-12)12. 5. 1909.
Tasovčići kod Čapljine,
 Austrougarska
Smrt11. 12. 1943. (dob: 34)
Sarajevo,
 Nezavisna Država Hrvatska
PočivališteČapljina
NacionalnostJugoslaven
Ostala imenaAsim
EtnicitetBošnjak
DržavljanstvoKraljevina Jugoslavija
Obrazovanjematematičar
Alma materKarlov univerzitet u Pragu
Zanimanjeintelektualac
Politička partijaKPJ
RoditeljiZulfo Bostandžić

Biografija uredi

Agan Bostandžić rođen je u Tasovčićima 12. maja 1909. godine. Vrlo rano je ostao bez oca i odgajali su ga stričevi. Kao dete je pretrpeo tešku povredu oka i podlanice usled eksplozije neeksplodirane granate iz Prvog svetskog rata. Nakon završenih pet razreda gimnazije u Mostaru, prešao je u Sarajevo, gde se po prvi put počeo ozbiljnije baviti matematikom i književnošću. Najverovatnije je u ovom periodu počeo da čita marksističku literaturu i da se povezuje sa revolucionarima. Nakon mature, u jesen 1928. godine, odlazi na studije matematike na Karlovom univerzitetu u Pragu. U Pragu postaje aktivan među jugoslovenskim studentima komunistima i postaje član komunističkog Akademskog Kluba "Matija Gubec". Kao vrstan poznavalac marksizma-lenjinizma, često je držao predavanja kolegama studentima. Pošto je jugoslovenska policija bila upoznata s njegovim radom, nije se vraćao u Jugoslaviju. Posle mature 1934. godine upisao je studije osiguravajuće tehnike i zaposlio se u čehoslovačkom Državnom statističkom uredu. 1935. se vratio u Jugoslaviju i uhapšen je čim je došao u Beograd. Zahvaljujući stričevim vezama sa JMO, brzo je pušten iz zatvora, ali nije mu dozvoljen povratak u Prag. Da bi pobegao policiji, seli se u Ljubljanu i zapošljava se u Jugoslovenskoj osiguravajućoj banci "Slavija." U Ljubljani učestvuje u komunističkim demonstracijama i pomaže u održavanju kontakta između KPJ i prokomunističkih elemenata u Jugoslovenskoj vojsci. Ubrzo po početku okupacije, vraća se kući u Čapljinu, a potom se seli u Sarajevo. U Sarajevu je falsifikovao dokumente za ilegalce zajedno sa Josipom Sigmundom i radio za partizansku obaveštajnu službu. U obaveštajnoj službi je još 1941. godine upoznao Ferihu Kulenović, koju je uskoro i oženio. Prvi put je uhapšen, zajedno sa sestrom Safijom, decembra 1942, ali su oboje pušteni usled nedostatka dokaza.

Pogibija uredi

Posle provale Gestapoa u septembru 1943. godine, u kojoj je, između ostalih, uhapšen novi sekretar MK KPJ Esad Čengić, Bostandžić je trebao da postane član novog mesnog komiteta KPJ koji je formirao Vladimir Perić Valter. Međutim, do toga nije došlo jer je uhapšen decembra 1943:

Šestog decembra 1943. godine porodica Šefkije Bešlića iz Sarajeva, čiji je sin Akif bio jedan od vojnih rukovodilaca u Šestoj brigadi, obavijestila je Vladu Perića, da njihovoj kući već dva dana dolazi čovjek koji tvrdi da je poslat sa oslobođene teritorije sa zadatkom da preda važne poruke sekretaru Komiteta. Bilo je neizvjesno o kakvoj ličnosti se radi, tim prije što je u to doba normalno funkcionisao kanal sa oslobođenom teritorijom. Mjesni Komitet se našao u dilemi kako da postupi. Vlado Perić, kao sekretar Komiteta, odlučio je da uputi Agana Bostandžića kod porodice Bešlić, sa zadatkom da provjeri o kakvoj se vezi radi. Pošto je postojala sumnja da bi mogla biti policijska klopka, Agana je dopratila drugarica Šadija Oumišić do u neposrednu blizinu kuće Bešlića sa zadatkom, da ako se Agan ne vrati kroz pola sata, obavijesti Vladu Perića. Međutim, nakon 20 minuta iz kapije porodice Bešlić izašla je grupa njemačkih policajaca. Agana su svezanog ubacili u automobil i odvezli u njemačku policiju EK-2. Isti dan uhapšena je i njegova sestra Safija. Osam dana nakon hapšenja, Aganova supruga Feriha, koja je i sama bila najneposrednije angažovana u radu partijske organizacije, saznala je preko službenice koja je bila povezana sa jednim čovjekom iz Gestapoa, da je Agan bio podvrgnut mučenju prilikom saslušanja i da je tako i ubijen. Vijest o Aganovoj smrti munjevito se pronijela cijelim gradom. Da bi umanjili efekat koji je izazvala ova vijest, Nijemci su Aganovu sestru, koju su također strahovito mučili, iznenada pustili na slobodu. Na njeno pitanje što je sa njezinim bratom, dali su joj pismenu potvrdu da je njen brat izvršio samoubistvo u zatvoru.[1]

– Opis pogibije Agana Bostandžića

Na osnovu svedočenja Aganove sestre utvrđeno je da je potvrda o samoubistvu falsifikovana i da je Agan Bostandžić ubijen od strane specijalne policije. Prethodno su mu iščupali jezik jer je odbijao da oda imena svojih drugova i saboraca. Gestapo ga je tajno sahranio na Koševu, a njegovi posmrtni ostaci prenešeni su u njegovu rodnu Čapljinu povodom petnaestogodišnjice smrti 1958. godine. Osnovna škola i jedna ulica u Sarajevu nosile su njegovo ime, ali su obe preimenovane nakon Rata u Bosni i Hercegovini.

Reference uredi

  1. Fazlija Alikalfić, "Agan Bostandžić," u "Sarajevo u Revoluciji" knjiga IV, 1981, str. 483-484.

Literatura uredi

  Segment isključivo posvećen Narodnooslobodilačkoj borbi.
  • Alikalfić, Fazlija (1981). "Agan Bostandžić" u "Sarajevo u Revoluciji" knjiga IV, Sarajevo: Istorijski arhiv Sarajevo.