Afrodizija

Afrodizija bio je mali starogrčki helenistički grad u historijskoj kulturnoj regiji Karija u zapadnoj Anadoliji, jugozapadna Turska. Nalazi se u blizini modernog sela Geyre, oko 100  km. u unutrašnjosti od obale Egejskog mora i 230  km. jugoistočno od Izmira.

Afrodizija
Svjetska baština – UNESCO
Turska
Registriran:	2017.
Vrsta:	Kulturno dobro
Mjerilo:	ii, iii, iv, vi
Ugroženost:	no
Referenca:	UNESCO

Afrodizija je oko 3. vijeka p.n.e. dobila ime po Afroditi, grčkoj boginji ljubavi, koja je ovdje imala svoj jedinstveni kultni lik, Afrodita Afrodizijska. Bila je prepoznatljiva lokalna boginja koja se, po interpretatio graeca, poistovjećivala s grčkom Afroditom. Njen kanonski lik, tipičan za anatolske kultne slike, pokazuje da je u srodstvu sa Gospom od Efeza.

Grad je imao još tri ranija naziva: Lelégōn Pólis, Megálē Pólis i Ninóē, prema asirskom vladaru koji je navodno osnovao grad, Ninu, a koji je osnovao i grad Ninivu u Asiriji. Nešto prije 640. godine, u kasnoantičkom periodu kada je grad bio u sastavu Bizantijskog Carstva, preimenovan je u Stauroúpolis.

Arheologija

Prva iskopavanja od 1904. – 1905. izvedena su u organizaciji francuskog željezničkog inženjera Pavaa Gaudina. Neki od arhitektonskih nalaza (uglavnom frize, pilasteri i kapitele) koje je otkrio na tom mjestu danas se nalaze u Britanskom muzeju. Od 1962. godine istrađivanja je vodio Kenan Erim sa Sveučilišta u New Yorku. Posljednja istraživanja vodila je ekipa (Univerziteta u Oxfordu). Oni su otkrili da je najobimniju izgradnju grada poduzeo Gaj Julije Zoilus, lokalni Grk koji je bio rob Gaja Julija Cezara, a kojega je oslobodio car Oktavijan. Kada se Zoilus vratio kao oslobođenik u svoj rodni grad, obdaren ugledom i bogatim nagradama za svoju službu, pronicljivo je postupio i grad priklonio Oktavijanu u njegovoj borbi za moć protiv Marka Antonija. To je osiguralo Oktavijanovu trajnu naklonost u obliku finansijskih privilegija koje su omogućavale gradu da napreduje.

Aphrodizija je bila glavni grad rimske provincije Karija. Tokom rimskog i bizantijskog perioda, sa padina u blizini grada vršena je eksploatacija bijelog i plavosivog karijskog mramora koji se upotrebljavao za izradu fasada i skulptura. Mermerne skulpture i skulptori iz Afrodizije postali su poznati u rimskom svijetu.

Svjetska baština

Na lokalitetu se nalaze ostaci objekata:

• Monumentalna kapija, ili tetrapilon, stoji na kraju puta koji vodi od glavne gradske ulice sjever-jug u veliko predvorje ispred svetišta Afrodite Afrodizijsk.
• Afroditin hram
• Odeon
• Sebasteion, ili Augusteum
• Stadion

Kvalitet mramora u Afrodiziji rezultirao je neuobičajeno velikim brojem ispisanih predmeta (više od 2000 natpisa) koji su preživjeli u gradu. Kako su mnogi komadi monumentalnog lomljenog kamena ponovo upotrijebljeni u kasnoantičkim gradskim zidinama, mnogi natpisi su mogli i mogu se lako pročitati bez ikakvog iskopavanja. Grad je stoga posjećivan i njegovi natpisi su više puta zabilježeni u modernim vremenima, počevši od ranog 18. stoljeća. Većina natpisa je iz carskog perioda, a posebno su zastupljeni pogrebni i počasni tekstovi, ali postoji pregršt tekstova iz svih perioda od helenističkog do vizantijskog.

Afrodizija je 1987. godine uvrštena na listu UNESCO-ove svjetske baštine.

Galerija

• 
  Tetrapilon
• 
  Afroditin hram
• 
  Odeon
• 
  Sebasteion (Augusteum)
• 
  Stadion

Izvori

Afrodizija na Wikimedijinoj ostavi