Afereza (grč. aphairesis: oduzimanje, otimanje, skidanje), 1. a) ispuštanje jednoga glasa ili više njih na početku riječi; izostavljanje početnog glasa ili sloga u govoru: tica umjesto ptica, vamo umjesto ovamo, ći umjesto kći, Tonio umjesto Antonio, Tuna umjesto Antun, Merika umjesto Amerika, letrika umjesto elektrika, rešt umjesto arest. U antičkoj poeziji afereza se katkada vrši zbog metričkih razloga (ruere umjeste eruere, temnere umjesto contemnere). b) osobito u klasičnim jezicima, izostavljanje kratkoga vokala pred dugim vokalom u govoru (demkracija umjesto demokracija). 2) u pravničkoj terminologiji, nasilnooduzimanje, otimanje, pljačka, otimačina. 3) u medicini, uklanjanje suvišnog ili onesposobljenog dijela ljudskog tijela. Suprotno: apokopa, prosteza; Usp.: epenteza, epiteza

Vatroslav Jagić aferezu nazive odsuvak (prema češkom odsuvka). Naši priručnici, izgleda, ne bilježe ni pridjev, a ni glagol izveden iz imenice afereza. No kako u engleskim rječnicima nalazimo pridjev aphaeretic odn. apheretic uz imenice aphaeresis odn. apheresis, onda iz njih možemo izvesti i naš oblik: aferetički ili aferetičan.

U enigmatici, aferezom se naziva niz riječi (pojmova) u kome je sljedeća riječ identična prethodnoj, ali ne sadrži njeno prvo slovo, npr. šumoriti, umoriti, moriti, oriti, riti, iti, ti, i ili kamelija, Amelija, Melija, Elija, lija, Ija, ja, a. Takav niz ne mora biti potpun, tj. ne mora se završavati pojmom od jednog slova, a neki članovi niza mogu i nedostajati, tj. sljedeća riječ može se od prethodne razlikovati za više od jednog prednjeg slova. Najdulja riječ u nizu naziva se osnovnom ili temeljnom riječju afereze. Riječi (pojmovi) iz takvog niza često nisu iste osnove ili korijena i nemaju značenjskih veza. Aferetični nizovi naročito se koriste američkim (prozirnim) križaljkama, ali i u ispunjaljkama, klinoidnim i stihovnim zagonetakama (u kojima se mogu svesti na niz od dvije riječi, npr. puran, uran). Riječi iz aferetičnih nizova možemo nazivati i aferetičnim riječima (pojmovima). (jn)

Izvori uredi

  • "Opća enciklopedija JLZ", Zagreb, 1977-1987.
  • Vladimir Anić-Ivo Goldstein: "Rječnik stranih riječi", Zagreb, 2002.
  • Bratoljub Klaić: "Rječnik stranih riječi", Zagreb, 1978.
  • Milan Vujaklija: "Leksikon stranih reči i izraza", Beograd, 1991.
  • Rikard Simeon: "Enciklopedijski rječnik lingvističkih naziva", Zagreb, 1969.
  • (Boris Antonić): "Suradnički nagradni natječaj", Čvor-križaljka, IV, 58, 2 - Bjelovar, 21. III. 1973.