Adalbert Lauppert - Peharnik

Adalbert Lauppert - Peharnik (Zagreb, 1820.Graz, 1903.) hrvatski je vojni časnik, slikar, grafičar i ilustrator, o kojem je poznato relativno malo.

Lauppertova naslovnica knjige Ignjatija Čivića Rohrskoga: „Basne i kratke pripoviesti od različitih klasičnih spisateljah“, Karlovac, 1844.
Ilustracija Adalberta Laupperta Peharnika za knjigu Ignjatija Čivića Rohrskoga: „Basne i kratke pripoviesti od različitih klasičnih spisateljah“, Karlovac, 1844., str. 357 (basna: Lisica i roda)

Životopis uredi

Rodio se u Zagrebu 1820. godine, gdje je završio humaniora na Akademiji.

Godine 1838. služi kao kadet u Varaždinsko-križevačkoj krajiškoj pukovniji.

Pohađa i vojničku školu u Bjelovaru.

1843. premješten je u Četvrtu slunjsku krajišku pukovniju. U to vrijeme nastaje djelo po kojem je najpoznatiji: litografske ilustracije za knjigu basni Ignjatija Čivića Rohrskog „Basne i kratke pripoviesti od različitih klasičnih spisateljah“, tiskane u Karlovcu 1844. Radi se o crtežima za naslovnice četiriju knjiga (svazaka) Čivićeve originalne, kapitalne zbirke, te još 16 ilustracija samih basni. Lauppertovi prikazi su dani u slobodnom prostoru, u kojem "lebde", što je običaj još od rokokoa. Otisnuti su na posebnim listovima, te su zato često bili vađeni iz knjiga, pa stoga od svega nekoliko sačuvanih primjeraka knjige, niti jedan nema sve ilustracije. Same litografije otisnute su u Beču, u tada poznatom "Kamenorezu M. Trentsenskog". U osmišljanju svojih ilustracija, Lauppert se izgleda najviše oslanjao na znamenite Grandvilleove ilustracije Jean de La Fontainevoih Basni, izdane 1838.

Josip Bratulić navodi da je Čivićeva knjiga s Lauppertovim ilustracijama "prva hrvatska sustavno ilustrirana knjiga", misleći tu vjerojatno na one od 19. st. do danas. Stoga ne čudi da su o njoj pisali: Artur Schneider (1929.), Olga Maruševski (1975. i 1988.) i Marija Vrbetić (1988.).

Godine 1848. Lauppert sa Slunjskom pukovnijom sudjeluje u brojnim vojnim pohodima i bitkama u Italiji, a iste godine sudjeluje i u znamenitom proboju hrvatske vojske kod Legrada.

U Zagrebu u vojnom štabu kao major 1865. obnaša čast krilnog banova poručnika.

Umirovljen je 1878., a umro 1903. u Grazu.

Lauppertove ilustracije za naslovnice pojedinih svezaka Čivićeve knjige uredi

Lauppertove ilustracije basni prvog sveska Čivićeve knjige uredi

Literatura uredi

  • Josip Bratulić: Pogovor, u: Ignjatije Čivić Rohrski: Basne i kratke pripoviesti od različitih klasičnih spisateljah, Karlovac, 1811., pretisak iz 2003., str. VII-VIII