Abulit
Abulit (grč. Abulites) je bio satrap Suzijane (Elama)[1] u doba vladavine posljednjeg perzijskog vladara Darija III. Kodomana[2]. Abulit je možda bio elamskog podrijetla, iako njegov sin i suvladar Oksatro (perz. Huxšathra) nosi iransko ime koje je karakteristično za zoroastrijce[2]. Nakon bitke kod Gaugamele (331. pne.) u kojoj je perzijska vojska poražena, Mezopotamija je u potpunosti pala pod vlast makedonskog vladara Aleksandra III., što Abulitu nije ostavilo previše izbora osim da preda Suzu[3]. O svojim namjerama prvo je izvijestio makedonskog generala Filoksena, a zatim je poslao svog sina Oksatra kao izaslanika Aleksandru da dogovori predaju[2]. Ušavši sa svojom vojskom u Suzu, koja je bila jedan od nekoliko glavnih gradova Perzijskog Carstva, Aleksandar se domogao velikog bogatstva[4]. Kvint Kurcije Ruf spominje kako je zaplijenjeno 50.000 talenata srebra, a navodno je pronađen i Kserksov plijen iz pohoda protiv Grčke 150 godina ranije. Prije nego što je Aleksandar krenuo u pohod na Fars, prema Abulitu je postupio jednako kao prema Mazeju u Babiloniji; ostavio ga je na mjestu satrapa odnosno lokalnog vladara koji je imao administrativne i sudske ovlasti, dok je ostavio garnizon makedonskih vojnika koji su brinuli o sigurnosti satrapije[5]. Abulit je na tom mjestu služio sve do Aleksandrovog povratka iz pohoda protiv Indije (324. pne.), no čini se kako se u međuvremenu pokušao pobuniti protiv makedonske vlasti zbog čega je pogubljen zajedno sa sinom Oksatrom[6]. Nedugo kasnije, Aleksandar je u Suzi održao masovno vjenčanje između njegovih generala i žena iz perzijskog i medijskog plemstva, čime je želio ojačati grčko-perzijski savez[2].
Veze uredi
Reference uredi
- ↑ Abulit (Abulites), AncientLibrary.com
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 „Abulit (Aboulites), enciklopedija Iranica, C. J. Brunner”. Arhivirano iz originala na datum 2008-05-17. Pristupljeno 2010-03-11.
- ↑ Diodor sa Sicilije: „Povijesna knjižnica“, 65.1 XVII. 65.
- ↑ „Aleksandar Veliki - Suza (Livius.org, Jona Lendering)”. Arhivirano iz originala na datum 2008-09-29. Pristupljeno 2010-03-11.
- ↑ Arijan: „Aleksandrova Anabaza“, III. 16.
- ↑ Kvint Kurcije Ruf: „Historiae Alexandri Magni“ - Suza, XXXIV.
Vanjske veze uredi
- Abulit (Aboulites), enciklopedija Iranica, C. J. Brunner Arhivirano 2008-05-17 na Wayback Machine-u
- Abulit (Abulites), AncientLibrary.com
- Pierre Briant: „Od Kira do Aleksandra: Povijest Perzijskog Carstva“ (From Cyrus to Alexander: A History of the Persian Empire), preveo Peter Daniels, Indiana: Eisenbrauns, 2002., str. 696.