Abu Džafar al-Hazin

Abu Džafar al-Hazin (900. – 971; perz. ابوجعفر خازن), perzijski astronom i matematičar iz Horasana. U prvoj polovini X vijeka živio je u gradu Reju. Radio je na polju astronomije i teorije brojeva. Slavu je uglavnom stekao zbog uspjeha u konstrukciji i upotrebi astronomskih i opservatorijskih pribora.[1]

Hazin je bio jedan od učenjaka dovedenih u Raj od strane Aduda al-Daule, bujidskog vladara (vl. 949 - 983). Godine 959/960. je služio kao vezir Raja.

Al-Hazin je napisao knjigu pod nazivom Zij al-Safa'ih ("Tablice diskova astrolaba") koje su nasljednici proglasili najboljim djelom na svom polju, i često ga koristili kao referencu. U njemu su opisani brojni astronomski instrukmenti kao astrolab.

Također je napisao komentar na Ptolomejevu Almagestu u kome je naveo solarni model različit od Ptolomejovog.

Njegova najvažnija matematička djela su:

  • Tafsiru sadr al-makala al-ašira min kitabi Uklidus [Komentar početnog dela desetog eseja iz Euklidove knjige];
  • Risalatun fi al-burhan ala annahu la jumkinu an jakuna zil'a 'adadajn murabba'ajn jakunu mađmu'uhuma murabba'an fardajn bal jakunan zauđajn au ahaduhuma zauđun va al-akharu fardun;
  • Risalatun fi inša' al-musallast al-ka'ima az-zavaja al-mantika al-azla' va fi istihradži hattajn bajna hattajn mutavalija mutanasiba min tarik al-hindusa as-sabita;
  • Burhanu šekl as-sabi' min kitabi Beni Musa [Argument u korist sedme figure iz knjige Banu Musa];
  • Islahu kitab al-Mahrurat [Korekcija Odnosa preseka].[1]

Neka njegova djela su u velikoj mjeri uništena uslijed raznih društvenopolitičkih nemira.

Izvori uredi

  1. 1,0 1,1 Ali Akbar Velajati (2016). Istorija kulture i civilizacije islama i Irana (Preveo s persijskog dr Muamer Halilović). Centar za religijske nauke „Kom”. Beograd (pp. 224.)

Literatura uredi