6. vijek pne.

vijek
(Preusmjereno sa stranice 6. stoljeće pr. Kr.)

6. vijek pne. počeo je na prvi dan 600. pne. a završio na posljednji dan 501. pne.

Milenijum: 1. milenijum pne.
Vjekovi: 7. vijek pne.  6. vijek pne.  5. vijek pne.
Decenije: 590-e pne. 580-e pne. 570-e pne. 560-e pne. 550-e pne.
540-e pne. 530-e pne. 520-e pne. 510-e pne. 500-e pne.
Kategorije: RođenjaSmrti
NastanciPrestanci

Ovaj je vijek bio karakterističan po tome što su tada u Aziji nastale ili se naglo razvile mnoge svjetske religije. U Iranu je Zoroaster promicao dualistički koncept zorastrizma. U Indiji se razvio džainizam, a nakon njega je Buda počeo propovijedati budizam. U Kina|Kini je Konfucije razvio konfucijanizam, a Lao Zi razvio taoizam.

Na Bliskom Istoku se početkom vijeka kao dominantna država nametnulo Neo-babilonsko Carstvo pod Nabukodonosorom Velikim. Ono je progutalo mnoge manje države, uključujući Kraljevstvo Juda čiji je glavni grad osvojen, a stanovništvo prognano u babilonsko ropstvo - događaj koji je imao važan utjecaj na razvoj judaizma. Sredinom vijeka pod Kirom Velikim nastaje Perzijsko Carstvo koje je pokorilo ne samo Babilonce, nego i Egipat, postavši tako svjetsko carstvo, odnosno najveća i najmoćnija država u dotadašnjoj historiji.

Karta svijeta 500. pne.

Na evropskom kontinentu se među raznim narodima kao dominantna grupa počinju nametati Kelti, dok u zapadnom Mediteranu trgovačka republika Kartaga postaje velikom silom. Istovremeno u polisima Antičke Grčke cvate ne samo trgovina, nego i kultura u obliku filozofije koji će postati temeljima zapadne civilizacije.

Početkom stoljeća, Grci sa Krfa (Korkyra) osnivaju "Crni Krf" (Melaina Korkyra) na otoku Korčula - kolonija nije dugo trajala. Hekatej Milećanin daje prve vijesti o istočnoj obali Jadrana u "Obilasku zemlje".[1]

c. 625-525 dolazi do stabilizacije kulture Gvozdenog doba i jasnijeg razgraničenja. Bosutska kultura se deli: na području današnje istočne Srbije i Šumadije prelazi se na stočarstvo, lov i polunomadski način života, s ratničkim slojem (Zlotska grupa, budući Tribali); na području današnje Vojvodine ostaju pri zemljoradnji i sedelačkom životu, gotovo bez metalnog nakita i oružja (periferne Dako-getske populacije).

Krajem 7. i prvih decenija 6. veka pripadnici Glasinačke kulture (verovatno budući Autarijati) prelaze preko Drine u doline Đetinje i Rzava, dok ih "Bosućani" i "Zloćani" ne zaustave na Moravici i Maljenu. Grupe s područja današnje severne Albanije (verovatno Iliri u užem smislu) zauzimaju deo Metohije od Brnjičke grupe (verovatno budući Dardanci), do Belog Drima i Dečanske Bistrice[2] Na Kosovu i u dolini Ibra naselja se utvrđuju, grobovi prvi put sadrže gvozdene mačeve.

Period c. 525-350 donosi ravnomeran razvoj, prožimanje kultura i uvoz luksuzne grčke robe (naročito kod Dardanaca i Tribala)[3], većina je raslojena na viši i niži sloj.[2].

Događaji uredi

 
Solon, tvorac Solonskog ustava Atene koji je sadržavao prve elemente formalizirane građanske demokracije u svjetskoj historiji.
 
Statua grifona, jedan od simbola Perzijskog Carstva koje je osnovao Kir Veliki

Znamenite ličnosti uredi

Pronalasci, otkrića, pojave uredi

Decenije i godine uredi

Izvori uredi

  1. Matijašić, 18
  2. 2,0 2,1 Dragoslav Srejović, Kulture gvozdenog doba na tlu Srbije, rastko.rs
  3. Istorija srpskog naroda, Prva knjiga - Od najstarijih vremena do Maričke bitke (1371), SKZ Beograd 1981, str. 57-61
  4. „History of the SUDAN” (English). www.historyworld.net. 2007. Pristupljeno 2007-08-03. 
Literatura
  • Matijašić, Robert. Povijest hrvatskih zemalja u antici do cara Dioklecijana. Leykam international Zagreb 2009 ISBN 978-953-7534-31-8
600-e pne. 609. pne. 608. pne. 607. pne. 606. pne. 605. pne. 604. pne. 603. pne. 602. pne. 601. pne. 600. pne.
590-e pne. 599. pne. 598. pne. 597. pne. 596. pne. 595. pne. 594. pne. 593. pne. 592. pne. 591. pne. 590. pne.
580-e pne. 589. pne. 588. pne. 587. pne. 586. pne. 585. pne. 584. pne. 583. pne. 582. pne. 581. pne. 580. pne.
570-e pne. 579. pne. 578. pne. 577. pne. 576. pne. 575. pne. 574. pne. 573. pne. 572. pne. 571. pne. 570. pne.
560-e pne. 569. pne. 568. pne. 567. pne. 566. pne. 565. pne. 564. pne. 563. pne. 562. pne. 561. pne. 560. pne.
550-e pne. 559. pne. 558. pne. 557. pne. 556. pne. 555. pne. 554. pne. 553. pne. 552. pne. 551. pne. 550. pne.
540-e pne. 549. pne. 548. pne. 547. pne. 546. pne. 545. pne. 544. pne. 543. pne. 542. pne. 541. pne. 540. pne.
530-e pne. 539. pne. 538. pne. 537. pne. 536. pne. 535. pne. 534. pne. 533. pne. 532. pne. 531. pne. 530. pne.
520-e pne. 529. pne. 528. pne. 527. pne. 526. pne. 525. pne. 524. pne. 523. pne. 522. pne. 521. pne. 520. pne.
510-e pne. 519. pne. 518. pne. 517. pne. 516. pne. 515. pne. 514. pne. 513. pne. 512. pne. 511. pne. 510. pne.
500-e pne. 509. pne. 508. pne. 507. pne. 506. pne. 505. pne. 504. pne. 503. pne. 502. pne. 501. pne. 500. pne.
490-e pne. 499. pne. 498. pne. 497. pne. 496. pne. 495. pne. 494. pne. 493. pne. 492. pne. 491. pne. 490. pne.
Milenijum Vijek
4. pne.: 40. pne. 39. pne. 38. pne. 37. pne. 36. pne. 35. pne. 34. pne. 33. pne. 32. pne. 31. pne.
3. pne.: 30. pne. 29. pne. 28. pne. 27. pne. 26. pne. 25. pne. 24. pne. 23. pne. 22. pne. 21. pne.
2. pne.: 20. pne. 19. pne. 18. pne. 17. pne. 16. pne. 15. pne. 14. pne. 13. pne. 12. pne. 11. pne.
1. pne.: 10. pne. 9. pne. 8. pne. 7. pne. 6. pne. 5. pne. 4. pne. 3. pne. 2. pne. 1. pne.
1.:   1.   2.   3.   4.   5.   6.   7.   8.   9. 10.
2.: 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20.
3.: 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30.
4.: 31. 32. 33. 34. 35. 36. 37. 38. 39. 40.