6. 10.
(Preusmjereno sa stranice 6. listopada)
Šablon:Calendar/Sun1stMonthStartpn. |
Šablon:Calendar/Sun1stMonthStartsr. |
Šablon:Calendar/Sun1stMonthStartsb. |
6. oktobar/listopad (6. 10.) je 279. dan godine po gregorijanskom kalendaru (280. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 86 dana.
Događaji
uredi- 105. pne. - Bitka kod Arausiona (danas Oranž u Francuskoj): Rimljani izgubili oko 100 000 ljudi u teškoj borbi sa varvarskim plemenima Kimbra i Tevtonaca.
- 1878. – Hrvatski sabor zamolio cara Franju Josipa I. da na temelju hrvatskog državnog prava Bosnu i Hercegovinu prisajedini Hrvatskoj što je car odbio.
- 1985. – Marita Koch, DDR, postavila nedostižni svjetski rekord na 400 m za žene: 47,60 sekundi, na Svjetskom kupu u Canberri, Australija.
- 1908. – Austro-Ugarska anektirala Bosu i Hercegovinu, što je izazvalo duboku krizu u odnosima evropskih sila.
- 1915. – Napadom na Srbiju Bugarska, koja je na početku rata proglasila neutralnost, uključila se u Prvi svetski rat na strani Centralnih sila.
- 1927. – Premijerom filma „Pevač džeza“ u Njujorku, s tada vrlo popularnim pevačem Alom DŽonsonom u glavnoj ulozi, počela era zvučnog filma.
- 1958. – Američka nuklearna podmornica „Sivulf“ izronila na površinu kod obale Nove Engleske posle dva meseca provedena u morskim dubinama, što je bio svetski rekord u ostajanju pod morem.
- 1972. – Više od 200 ljudi poginulo i više od hiljadu povređeno u železničkoj nesreći kod meksičkog grada Saltiljo.
- 1973. – Jomkipurski rat: Napadom Egipta i Sirije na izraelske položaje na istočnoj obali Sueca i na Golanskoj visoravni počeo četvrti vojni sukob Izraela i Arapa, okončan 22. oktobra rezolucijom Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija o prekidu vatre.
- 1976. – Vojna hunta u Tajlandu srušila vladu Senija Pramođa, a vojska na univerzitetu u Bangkoku masakrirala velik broj studenata-levičara.
- 1987. – Završava se šahovski turnir u Tilburgu, Holandija, pobedom Jana Timana.
- 1988. – Antibirokratska revolucija - Pod pritiskom demonstracija rukovodstvo Vojvodine podnelo ostavke. Tokom protesta demonstranti na funkcionere koji su pokušali da im se obrate bacali jogurt, zbog čega je taj događaj kasnije nazvan „jogurt-revolucija“.
- 1991. – Indonežanski vojni avion udario u DŽakarti u zgradu Vlade. Poginule 102 osobe, povređeno ih više od 5.000.
- 1998. – Pod pritiskom međunarodne zajednice i pretnjama vazdušnim udarima NATO počelo povlačenje srpskih snaga bezbednosti sa Kosova prema centralnoj Srbiji.
- 2000. –.
- Slobodan Milošević priznao pobedu Vojislava Koštunice u prvom krugu izbora za predsednika Savezne Republike Jugoslavije čestitajući mu pobedu.
- Savezni ustavni sud potvrdio pobedu Vojislava Koštunice na predsedničkim izborima 24. septembra.
.
Rođenja
uredi- 1552. – Mateo Riči, italijanski jezuita.
- 1767. – Henri Kristof, haićanski državnik.
- 1773. – Luis Philippe, posljednji francuski kralj.
- 1808. – Friedrich VII, danski kralj 1848-1863.
- 1842. – Čedomilj Mijatović, predsednik Srpske kraljevske akademije.
- 1846. – George Westinghouse, američki izumitelj († 1914.).
- 1887. – Le Corbusier, francuski arhitekt švicarskog porijekla († 1965.).
- 1903. – Ernest Tomas Sinton Volton, irski fizičar.
- 1914. – Tor Hejerdal, norveški etnolog i istraživač.
- 1914. – Leonida Georgiyevna Romanova, velika ruska kneginja († 2010.).
- 1918. – Abraham Robinson, američki matematičar.
- 1919. – Siad Barre, vojni diktator i treći predsjednik Somalije (tada Somalska Demokratska Republika), u periodu od 1969. do 1991. († 1995.).
- 1927. – Ante Babaja, hrvatski filmski redatelj i scenarist († 2010.).
- 1930. – Hafez al Asad, sirijski državnik i general.
- 1937. – Ivo Daneu, bivši jugoslovenski košarkaš i košarkaški trener
- 1939. – Bruno Bušić, hrvatski političar i emigrant († 1978.).
- 1963. – Elisabeth Shue, američka glumica i producentica.
- 1965. – Jürgen Kohler, bivši njemački nogometni reprezentativac.
- 1966. – Jacqueline Obradors, američka glumica.
- 1969. – Mevludin Halilović, bosanskohercegovački političar.
- 1970. – Amy Jo Johnson, američka-kanadska glumica.
- 1974. – Kenan Bećirević, bosanskohercegovački golman.
- 1975. – Barnabás Steinmetz, mađarski vaterpolista.
- 1982. – Aleksandar Ćapin, slovenski košarkaš.
- 1984. – Vladan Vukosavljević, srpski košarkaš.
- 1988. – Kaylyn Kyle, kanadska nogometašica.
- 1991. – Mathieu Grébille, francuski rukometaš.
.
Smrti
uredi- 404. – Eudoksija, supruga istočnorimskog (vizantijskog) cara Arkadija i majka Teodosija II.
- 1014. – Samuilo, car koji je 976. digao ustanak protiv Vizantije i osnovao Samuilovo carstvo.
- 1536. – Biblije Vilijam Tindejl, engleski verski reformator i prevodilac.
- 1878. – Ilija Milosavljević Kolarac, srpski trgovac. (*1800).
- 1891. – Charles Stewart Parnell, irski političar (* 1891.).
- 1951. – Otto Fritz Meyerhof, njemački liječnik, nobelovac (* 1884.).
- 1980. – Ernest Radetić, hrvatski književnik (* 1899.).
- 1981. – Anwar el-Sadat, egipatski državnik (* 1918.).
- 1989. – Bette Davis, američka glumica (* 1908.).
- 1990. – Marija Draženović Đorđević, prva žena-ratni pilot u Jugoslaviji.
- 1997. – Evgenij Ananjevič Haldej, sovjetski fotograf.
- 2007. – Laza Ristovski, klavijaturista Smaka i Bijelog dugmeta.
- 2018. – Montserrat Caballé, španska operna diva (* 1933).
- 2020. – Eddie Van Halen, američki rock muzičar (* 1955).
Blagdani
uredi.
Praznici
uredi.
Vidi takođe: Godišnji kalendar - Dnevni kalendar