5. 10.

5. listopada/oktobar (5. 10.) je 278. dan godine po gregorijanskom kalendaru (279. u prijestupnoj godini). Do kraja godine ima još 87 dana.

DogađajiUredi

1789. — Dogodio se Marš žena Pariza na Versailles.
1796. — Pod pritiskom Francuske, Španija je objavila rat Velikoj Britaniji, koji je završen katastrofalnim porazom francusko-španske flote 1805. u bici kod Trafalgara.
1840. — U prepadu Crnogoraca na njegov logor, gine hercegovački velmoža Smail-aga Čengić, što je događaj kasnije opisan u epu Smrt Smail-age Čengića.
1908. — Austro-Ugarska je anektirala Bosnu i Hercegovinu.
1908. — Bugarska proglasila neovisnost od osmanskog carstva.
- — Austro-Ugarska Monarhija je anektirala Bosnu i Hercegovinu, što je označilo početak Aneksione krize. -->
1915. — Za I. svjetskog rata britanske i francuske trupe iskrcale su se u Solunu, povrijedivši grčku neutralnost.
1930. — U Ateni je počeo prvi Balkanski kongres koji je trebao pridonijeti gospodarskoj suradnji balkanskih naroda i rješavanju pitanja manjina.
1937. — Američki predsjednik Franklin D. Roosevelt objavio je kako će SAD napustiti izolacionističku politiku kako bi se suprotstavile ekspanziji "agresivnih" država.
1947. — U Varšavi - na osnovu odluke koju su rukovodstva komunističkih partija SSSR, Jugoslavije, Bugarske, Rumunije, Mađarske, Čehoslovačke, Poljske, Francuske i Italije donijela sedam dana ranije - osnovan Informacioni biro tih partija (Informbiro ili Kominform) sa sjedištem u Beogradu. Zaključeno je da je zadatak Informbiroa "organizacija razmjene iskustava i, u slučaju potrebe, koordinacija djelatnosti komunističkih partija na osnovu uzajamne saglasnosti", ali su se stvarni ciljevi pokazali u sukobu komunističkih vođa Jugoslavije i SSSR od 1948. do 1955, koji je izazvala Moskva
1954. — Velika Britanija, SAD, FNR Jugoslavija i Italija su potpisale Londonski sporazum o ukidanju Slobodne zone Trsta i dodjeli zone B i manjeg dijela zone A Jugoslaviji, a većeg dijela zone A sa gradom Trstom Italiji.
1964. — 57 gradana Istočnog Berlina pobjeglo je kroz tunel u Zapadni Berlin.
1969. — BBC je emitovao prvu epizodu serije "Leteći cirkus Monti Pajtona", koja je postala kultna emisija širom svijeta.
1970. — James Cross, britanski diplomat u Kanadi otet od strane militantnih kvebečkih separatista čime u toj provinciji započinje višemjesečna Oktobarska kriza.
1975. — Američko istražno povjerenstvo ustvrdilo je da je američka tajna služba CIA 60-ih godina nekoliko puta pokušala ubiti kubanskog predsjednika Fidela Castra.
1988. — Brazil dobija demokratski Ustav.
1988. — Jogurt revolucija u Novom Sadu kojom su pristaše Slobodana Miloševića srušile partijsko rukovodstvo Vojvodine.
1991. — Linus Torvalds objavio prvu zvaničnu verziju Linux kernela.
1995. — Američki izaslanik za Balkan Richard Holbrooke uspio je, nakon dva mjeseca pregovora sa Srbijom i Hrvatskom i liderima zaraćenih strana u Bosni, da postigne sporazum o prekidu vatre, koji je bio uvod u mirovne pregovore u Dejtonu.
2000. — Protesti 5. oktobra - rušenje režima Slobodana Miloševića u Srbiji.

.

RođenjaUredi

1713. — Denis Diderot, francuski filozof († 1785.).
1829. — Chester A. Arthur.
1887. — Max Ackermann, njemački slikar († 1975.).
1898. — Ervin Šinko, hrvatski književnik († 1967.).
1936. — Václav Havel, češki književnik i političar.
1940. — Milena Dravić, srpska glumica.
1949. — Peter Ackroyd, engleski pisac.
1956. — Ron Nyswaner, američki scenarista i reditelj.
1958. — Zrinko Ogresta, hrvatski scenarist i filmski redatelj.
1959. — Potpukovnik Milenko Pavlović, pilot Vojske Jugoslavije i komandant 204. lovačko-avijacijskog puka.(† 1999.).
1960. — Careca, umirovljeni brazilski nogometaš.
1970. — Josie Bissett, američka glumica.
1975. — Kate Winslet, priznata engleska glumica.
1977. — Konstantin Zirjanov, ruski nogometaš.
1983. — Jádson, brazilski nogometaš.
1983. — Juan Manuel Vargas, peruanski nogometaš.
1983. — Florian Mayer, nemački teniser.
1986. — Novica Veličković, srpski košarkaš.
1987. — Rafael Capote, kubansko-katarski rukometaš.
1990. — Federico Delbonis, argentinski teniser.

.

SmrtiUredi

1056. — Henrik III., njemačko-rimski car (* 1017.).
1791. — Grigorij Aleksandrovič Potemkin, ruski feldmaršal, državnik, knez i miljenik Katarine Velike (* 1739.).
1840. — Smail-aga Čengić, hercegovački velikaš, turski muselim i otomanski vojskovođa (* 1788.).
1880. — Jacques Offenbach, njemački skladatelj (* 1819.).
1938. — Sveta Faustina Kowalska, poljska katolička svetica (* 1905.).
1990. — Đorđe "Đokica" Vujadinović, bivši jugoslovenski nogometaš i trener (*1909.).
2002. — Mia Čorak Slavenska, prva hrvatska primabalerina (* 1916.).
2004. — Maurice Wilkins, britanski naučnik i nobelovac, jedan od trojice naučnika koji su zajedno otkrili strukturu DNA.(* 1916.).
2011. — Steve Jobs, američki poduzetnik i pronalazač (* 1955.).

.

BlagdaniUredi

Svetski dan učitelja.

.

Vidi takođe: Godišnji kalendar - Dnevni kalendar