22. 7.

(Preusmjereno sa stranice 22.7.)

Šablon:Calendar/Sun1stMonthStartsb.
Šablon:Calendar/Sun1stMonthStartsb.
Šablon:Calendar/Sun1stMonthStartčt.

22. jul/juli/srpanj (22. 7.) je 203. dan godine po gregorijanskom kalendaru (204. u prijestupnoj godini). Do kraja godine ima još 162 dana.

Događaji uredi

  • 1456. — Hrišćanska vojska pod komandom ugarskog vojskovođe Janoša Hunjadija pobedila turske snage koje su opkolile Beograd. U srpskim narodnim pesmama Hunjadi, koji je tokom borbi umro u Zemunu, spominje se kao Sibinjanin Janko.
  • 1739. — Turska vojska u bici kod Grocke pobedila Austrijance i primorala ih da napuste Srbiju i Beograd. Beogradskim mirom 18. septembra Beograd i teritorije severno od Zapadne Morave posle 21 godine ponovo pripali Otomanskom carstvu.
  • 1812. — U bici kod Salamanke, u Španiji, Britanci pod komandom vojvode od Velingtona porazili Napoleonovu vojsku kojom je komandovao maršal Auguste de Marmont.
  • 1894. — Na cesti između Pariza i Rouena održana prva automobilska utrka, kasnije poznata kao Pariz-Rouen 1894.
  • 1933. — Američki pilot Wiley Post prvi sam obleteo Zemlju. Let trajao sedam dana, 18 časova i 49 minuta.
  • 1941. — Drugi svjetski rat: U Sloveniji počele oružane akcije partizana protiv okupatora.
  • 1943. — Savezničke snage u Drugom svetskom ratu zauzele italijanski grad Palermo, na ostrvu Sicilija.
  • 1944. — U Lublinu u Drugom svetskom ratu grupa poljskih političara, poslata iz SSSR, formirala Komitet narodnog oslobođenja, koji je Moskva priznala kao privremenu poljsku vladu nasuprot izbegličkoj vladi u Londonu.
  • 1972. — Sovjetska kosmička sonda „Venera 8“ spustila se na površinu Venere sa koje je 10 minuta, pre nego što su izgoreli instrumenti, emitovala podatke.
  • 1992. — Najveći kolumbijski krijumčar droge Pablo Escobar pobegao iz zatvora.
  • 1994. — Pozivajući se na ekonomsku krizu predsednik Rafael Caldera suspendovao ustavna prava u Venezueli.
  • 1996. — Ispuštanjem paketa s hranom iz aviona Ujedinjene nacije počele program humanitarne pomoći za oko 700.000 ljudi u južnom Sudanu, kojima je zapretila smrt od gladi.
  • 1997. — Italijanski sud osudio nacističkog SS-oficira Erich Priebke na pet godina zatvora za zločine počinjene u Italiji za vreme Drugog svetskog rata.
  • 2001. — Počele pripreme profesionalnih ronilaca za izvlačenje nuklearne podmornice „Kursk“, koja je u avgustu 2000, tokom vežbi u Barencovom moru, potonula na dubinu od 107 metara, a svih 118 članova posade poginulo.

.

Rođenja uredi

.

Smrti uredi

  • 1461. — Karlo VII. kralj Francuske (r. 1403.).
  • 1540. — Ivan Zapolja (Jovan Zapolja) ili (John Zápolya), erdeljski vojvoda i knez (r. 1487.).
  • 1832. — Napoleon II, vojvoda od Rajhštada, sin Napoleona I Bonaparte i Marije Lujze, unuk habsburškog cara. Nesuđen car, naslednik najmoćnijeg vladara u Evropi, umro u carskom dvorcu Šenbrun, u kojem je 22 godine ranije boravio Bonaparta kao pobednik nad habsburškim Bečom.
  • 1852. — U Veneciji umro francuski vojskovođa Auguste de Marmont. Kao vojvoda od Raguze 31. 1. 1808. proglasio aneksiju Dubrovačke republike, a od 1809. do 1811. bio generalni guverner Ilirskih provincija.
  • 1915. — Sandford Fleming, kanadski inženjer škotskog podrijetla (r. 1827.).
  • 1934. — Američkog pljačkaša banaka i ubicu, „državnog neprijatelja broj jedan“ Džona Dilindžera, u Čikagu, posle 13 meseci potere, ubili agenti FBI (r. 1903.).
  • 1990. — Manuel Puig, argentinski pisac.
  • 1990. — Eduard Streljcov, bivši ruski i sovjetski nogometaš (r. 1937).
  • 2001. — doajen italijanskog novinarstva i osnivač dnevnog lista „Il đornale nuovo“, danas “Il đornale“, Indro Montaneli. Postao poznat kao ratni izveštač iz Finske tokom Drugog svetskog rata.

.

Praznici i dani sećanja uredi

.


Vidi takođe: Godišnji kalendar - Dnevni kalendar