< | 12. vijek | 13. vijek | 14. vijek | >
< | 1210-e | 1220-e | 1230-e | 1240-e | 1250-e | 1260-e | 1270-e | >
<< | < | 1238. | 1239. | 1240. | 1241. | 1242.. | 1243. | 1244. | 1245. | 1246. | > | >>

1242.. po kalendarima
Gregorijanski 1242.. (MCCXLII)
Ab urbe condita 1995.
Islamski 639–640.
Iranski 620–621.
Hebrejski 5002–5003.
Bizantski 6750–6751.
Koptski 958–959.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 1297–1298.
Shaka Samvat 1164–1165.
Kali Yuga 4343–4344.
Kineski
Kontinualno 3878–3879.
60 godina Yang Voda Tigar
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11242.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Događaji

uredi

Januar/Siječanj – Mart/Ožujak

uredi
  • zima - Pošto su na Božić Mongoli prešli zaleđeni Dunav, pustoše zapadnu Ugarsku; zauzeli su estergomsku varoš i ubili mnogo ljudi, ali nisu mogli uzeti citadelu.
    • Béla IV, kralj Ugarske je napustio Zagreb i krenuo sa jug, kao i masa izbeglica iz Podravine i Posavine. Mongoli su provalili u Slavoniju, varaždinski župan ih ne može suzbiti: 1) razoren je Banoštor, sedište sremske biskupije, opustošen je istočni kraj "Slovinske zemlje"; propao je grad Orljava u požeškoj županiji 2) provala preko Drave u križevačku županiju, koja se sastaje sa istočnom grupom. Svi kreću na Čazmu i razaraju je; na putu ka Zagrebu razaraju sve osim Kalnik-grada kojeg je obranio Filip Bebek. Razoren je i Zagreb sa stolnom crkvom.[1]
    • Batu zatim kreće na jug, u poteru za kraljem Belom, prelazi preko Gvozda (Velike Kapele). Kod rijeke Srebrenice blizu Srba je dao ubiti veliki broj sužnjeva iz Ugarske i Slavonije; prelazi preko Velebita u Primorje.[2]
    • Kralj Bela je stigao u Split (u gradu vlada latinska stranka, nisu mu dovoljno brzo opremili galiju), ubrzo prelazi u Trogir, čiji je knez Stjepko Šubić Bribirski; među najmoćnijim kraljevim pristalicama su krčki knezovi Frankapani.[3]
  • 10. 2. - Japan Kamakura perioda: car Shijō gine u nesreći s nepunih 11 godina. Nakon rasprave između dvorskog plemstva i šogunata, nasleđuje ga rođak Kunihito kao car Go-Saga (do 1246).
  • ožujak, početkom - Prve mongolske čete na mosorskim gorama iznad Splita, grad je pun bjegunaca, oni koji su ostali van su ubijeni.[4]
    • Ubrzo stiže Batu sa glavnom vojskom i opseda Klis, misleći da je kralj tu, ali je odbijen.[5]
  • 5. 3. - Aleksandar Nevski je uz pomoć brata Andreja povratio grad Pskov od krstaša.
  • 18. 3. - Kralj je izdao povelju Trogiru, potvrđuje stare povlasti i kotar "od stupa, koji je smješten ispod Ostroga, pak sve do sela Smokvice". Pošto i Split misli da mu pripada Ostrog, dolazi do sukoba dva grada.[6]

April/Travanj – Jun/Lipanj

uredi
  • proljeće
    • Batu saznaje za smrt velikog kana, gradovi su tvrdi, nestaje hrane za konje - odlučuje prije povratka pokušati zauzeti Trogir - ali grad je okružen vodom a kralj je prešao na otok Kraljevac.[5]
    • Batu se ne može vratiti istim putem na sjever, jer mu je narod zaprečio put na Velebitu. Kreće Podgorjem prema Senju, saznaje da je kralj Bela prešao na Rab - organizirao je brodove i splavove, ali su Hrvati otočani, na čelu sa Pažanima, kao i krčki knezovi Friderik i Bartolomej Frankapan, potukli Mongole u morskoj bici kod Raba.[7]
    • Kralj prelazi na Pag pa na obalu Podgorja, gdje dolazi do nove bitke; kralja su iz opasnosti spasili braća Kres, Kupiša i Rak iz Srijema (krivotvorina?).[8]
    • Tatari/Mongoli zatim odlaze na istok: napadaju Dubrovnik, pustoše okolinu Kotora i napadaju utvrđenje, pustoše gradove Svač i Drivast. Prolaze kroz Srbiju[9] i Bugarsku.
  • 5. 4. - Bitka na Čudskom jezeru, dio Sjevernih križarskih ratova: Aleksandar Nevski je sa novgorodskim i vladimirskim snagama porazio krstaše iz Livonskog reda i Dorpatske biskupije. Bitka je proslavljena maštovitim prikazom u filmu iz 1938.
  • proleće - Nikejska vojska cara Jovana III Vataca i velikog domestika Andronika Paleologa prešla Helespont i Trakiju, paralelno s flotom. Opsedaju Solun, kojeg drži samozvani car Jovan Komnen Duka, čiji je otac Teodor doveden s nikejskom vojskom. Jovan Vatac se vraća kući kada je čuo da se Bajčuovi Mongoli spremaju iz Jermenije u seldžučku Anadoliju.
  • svibanj - Kralj Bela boravi u Klisu, tu su mu umrle kćeri Margareta i Katarina (sahranjene u splitskoj crkvi sv. Dujma). Poslanici Zadra, pošto su proterali mletačkog kneza Ivana Michaela, mole kralja da ih primi pod svoju vlast (pod Mlečanima su od 1217).[10]
  • 28. 5. - Avignonetski masakr: katari iz Montségura su ubili inkvizitora Guillaumea Arnauda i 11 njegovih kolega (inkvizitori su beatifikovani 1866). Dogodine će biti poslana kraljevska vojna ekspedicija, koja će nakon opsade 1242-43. uništiti zamak Montségur i katarsku organizaciju u oblasti.

Jul/Srpanj – Septembar/Rujan

uredi
  • avgust - Pošto je Pula odbila dati galiju za rat protiv cara Fridriha, mletačka flota je napala grad i razorila zidine; napad je ponovljen u oktobru (mir i novi pakt sa gradom zaključeni sledećeg januara).[11]
  • avgust? - Spor dubrovačke i barske nadbiskupije: ulcinjski biskup priznao crkvenu vlast dubrovačkog nadbiskupa, uz podršku gradskih vlasti i dukljanskog kneza/"kralja" Đorđa Nemanjića.[12]

Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac

uredi
  • jesen - Kraj Bela se vratio u Slavoniju, kod križevačkog vlastelina Hudine, provodi više mjeseci u zemlji.[8]
  • listopad - Samobor je slododno kraljevsko trgovište.
  • novembar - Solunski vladar Jovan, pošto ga je otac Teodor ubedio, pristaje abdicirati kao car i nastaviti kao despot, lojalan Nikejskom carstvu.
  • 16. 11. - Bela IV je u Virovitici izdao Zlatnu bulu: Gradec kod Zagreba je slobodni kraljevski grad.
    • Kralj Bela nastoji osnovati nove gradske općine, naseliti ih strancima (hospites) i opasati ih zidovima, kako bi se osigurali u slučaju nove najezde. Ove godine je potvrdio prava "gostima" Varaždina i u Samoboru kod grada Okića.[13]
    • Ban Dionizije je postavljen za hrvatskog hercega (do 1247), prvi nekraljevske krvi.[13]
  • 21. 11. - U Virovitici, ban i herceg Dionizije uređuje poslove između plemena Bratila i moravečkog župana Abrahama, zatim ide na jug kako bi se razgraničila imovina kraljevskih gradova, kneževskih porodica i hrvatskih plemena, kao i pomoglo Zadru (Mlečani ga napali i povratili sljedećeg ljeta).[10]

Kroz godinu

uredi
  • Prvi put se spominje Sirač, kao Zirch.
  • Trogirski knez Stjepko II. Šubić Bribirski je ove godine i šibenski načelnik.
  • Car Fridrih je odredio da Landgrof Tiringije Heinrich Raspe IV. i češki kralj Vaclav I budu staratelji, rajhsgubernatori, maloletnom kralju Konradu, nakon što je nadbiskup Majnca Siegfried III. von Eppstein prešao na papinu stranu. Nadbiskup je ove godine zauzeo carski grad Wiesbaden i naredio njegovo uništenje.
  • Sedisvakancija: Celestin IV je umro u novembru 1241, a Inocent IV izabran u junu 1243.

Rođenja

uredi

Smrti

uredi
Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1242.
  1. Klaić, 224
  2. Klaić, 224-5
  3. Klaić, 225
  4. Klaić, 225-6
  5. 5,0 5,1 Klaić, 226
  6. Klaić, 234
  7. Klaić, 226, 229
  8. 8,0 8,1 Klaić, 229
  9. Istorija s. n. I, 341
  10. 10,0 10,1 Klaić, 233
  11. 1242_EP. fontesistrie.eu
  12. Istorija s. n. I, 346
  13. 13,0 13,1 Klaić, 230