10. korpus JNA - Zagreb

10. korpus JNA odn. zagrebački korpus je bio korpus Kopnene vojske Jugoslovenske narodne armije sa sjedištem u Zagrebu, SR Hrvatska.

10. korpus JNA - Zagreb
KoV JNA.JPG
Amblem KoV
Aktivna 1990. – 1992.
Država Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija SFR Jugoslavija
Odanost Logo of the JNA.svg Jugoslavenska narodna armija
Grana Kopnena vojska JNA
Veličina 8.531 pripadnika (485 oficira, 428 mlađih oficira i 7.618 vojnika)
Sjedište Zagreb, SR Hrvatska
Sudjelovanje u borbama Rat u Sloveniji
Rat u Hrvatskoj
Rat u Bosni i Hercegovini
Zapovjednici
Istaknuti
zapovjednici
Dušan Uzelac
Špiro Niković
Mirko Raković
Grujo Borić

PovijestUredi

10. korpus JNA je osnovan 15. 5. 1990 godine po naredbi Glavnog stožera (GS) Oružanih snaga SFR Jugoslavije. 10. korpus je formiran krajem juna 1990 i postojao je do kraja maja 1992 godine kada je poslužio za formiranje krajiškog korpusa Vojske Republike Srpske. Zona odgovornosti 10. korpusa obuhvaćala je šire područje Zagreba i Banovinu, a od kraja decembra 1991 do maja 1992 okupirana područja Banovine, Korduna, Like i sjeverozapadne Bosne i Hercegovine. Nadređena komanda 10. korpusa je bila Komanda 5. vojne oblasti (5. VO) (od maja 1990 do decembra 1991), te Komanda 2. vojne oblasti (2. VO) (od januara do maja 1992). Komandanti 10. korpusa su bili general-potpukovnik Dušan Uzelac, general-major Špiro Niković, general-major Mirko Raković i pukovnik Grujo Borić. Načelnici štaba 10. korpusa su bili general-major Ivan Štimac, i pukovnik Slave Stojanovski. Krajem novembra 1991 godine, nakon izvlačenja Komande i prištabnih jedinica u Bihać, 10. korpus je preimenovan u 10. korpus JNA - Bihać tj. bihački korpus. 10. korpus je u decembru 1991 godine ostao bez 123. pontonirskog bataljona, 4. oklopne brigade i 140. mehanizirane brigade tj. jedinica koje su ušle u sastav 1. vojne oblasti. 123. pontonirski bataljon je postao dio sastava 12. korpusa iz Novog Sada, 4. oklopna brigada dio 17. korpusa iz Tuzle, 140. mehanizirana brigada se rasformirala, a ljudstvo i naoružanje s opremom je predano 49. motoriziranoj brigadi 4. korpusa iz Sarajeva. U sastav 10. korpusa, 21. 12. 1991 godine, uvedena je 3. Operativna grupa (3. OG) koja je do tada bila pod izravnom komandom Komande 5. VO. 10. korpus je tada imao 8.531 pripadnika, od čega 485 oficira, 428 mlađih oficira i 7.618 vojnika. U januaru 1992 godine, 10. korpus se sastojao od Komande s Prištabnom jedinicom (PJ), 6. Operativne grupe (6. OG), 7. Operativne grupe (7. OG), 8. Operativne grupe (8. OG), 51. mehanizirane brigade iz Pančeva, te mehanizirane čete 329. oklopne brigade. Komanda 10. korpus je bila u Zagrebu do kraja novembra 1991, te potom u Bihaču od kraja novembra 1991 do maja 1992 godine, dok je Istureno komandno mjesto (IKM) bilo u Glini i na aerodromu Pleso u Zagrebu.[1]

Borbeno djelovanje 10. korpusaUredi

Zadatak 10. korpusa, na početku sukoba u Hrvatskoj, se odnosio na pacifiziranje šireg područja Zagreba. Od aprila 1991 godine, manje snage 10. korpusa su bile angažirane na širem području Plitvica gdje su sudjelovale u smirivanju nastale situacije uzrokovane Incidentom na Plitvicama. U maju iste godine 10. korpus je bio ojačan oklopnim bataljonom 51. mehanizirane brigade iz Pančeva. Od kraja juna 1991 godine, 10. korpus je bio vojno aktivan na Banovini.[1] 306. laki artiljerijski puk PVO, stacioniran u Karlovcu, 10. korpusa je u jeku sukoba u Sloveniji bio odaslan prema granici SR Slovenije. U ranim satima 27. 6. 1991 godine, 306. laki artiljerijski puk PVO je prešao slovensku granicu kod Metlike, te je odmah bio napadnut od Teritorijalne odbrane (TO) SR Slovenije. Pri tom napadu su stradala 3 pripadnika (regruta) puka.[2][3] Najveći dio snaga 10. korpusa je bio smješten u zagrebačkoj kasarni "Maršal Tito" koja je bila jedna od najvećih kasarni u SR Hrvatskoj. 2. 7. 1991 godine dio jedinica 10. korpusa, tj. kolona vojnih kamiona, oklopnih transportera i sedam tenkova je izišla iz kasarne i uputilo se prema SR Sloveniji kao pojačanje snagama JNA u jeku sukoba u Sloveniji. Građani Novog Zagreba su pokušali spriječiti njihov izlazak gađajući kolonu kamenjem i molotovljevim koktelima. Napadnuti pripadnici 10. korpusa su odgovorili pucnjevima u zrak. U općem kaosu koji je potom nastao od metka je stradao civil Raveno Čuvalo. Pokušaj da mu se spasi život zabilježile su i TV kamere Televizije Zagreb. Osim Čuvala, u sukobu su na licu mjesta poginuli i 19-godišnji regruti (vojnici) JNA Zoran Mirković i Halil Cucak, dok je njihov vršnjak Zvezdan Antić umro od posljedica ranjavanja 14 dana kasnije. Pojedini izvori navode i desetak ranjenih.[4][5][6] Od druge polovice septembra 1991 dio snaga 10. korpusa je bio podređen Komandi 1. Operativne grupe (1. OG).[1] Dio snaga 10. korpusa, smješten u kasarni "Maršal Tito", je napustio Hrvatsku u novembru 1991 godine. Do povlaćenje iz kasarne "Maršal Tito" 10. korpus je bio pod konstantnom blokadom Zbora narodne garde (ZNG). Uslijed blokade 10. korpus je nebrojeno puta otvarao vatru po Zagrebu, pucajući iz kasarne po obližnjim zgradama u Novom Zagrebu.[7] 10. korpus je službeno napustio Hrvatsku u januaru 1992 godine kada je poslijedni dio snaga napustio kasarnu "Borongaj uputivši se prema Karlovcu do Bihaća.[4][7]

Sastav 10. korpusaUredi

  • Komanda korpusa s Prištabnom jedinicom (PJ)[1]
  • 4. oklopna brigada[1]
  • 140. mehanizirana brigada[1]
  • 257. motorizirana brigada[1]
  • 622. motorizirana brigada[1]
  • 6. mješoviti artiljerijski puk[1]
  • 6. mješoviti protuoklopni artiljerijski puk[1]
  • 613. laki artiljerijski puk PVO[1]
  • 258. inžinjerijski puk[1]
  • 123. pontonirski bataljon[1]
  • 671. pontonirski bataljon[1]
  • 306. laki artiljerijski puk PVO[1]
  • 10. bataljon veze[1]
  • 10. bataljon vojne policije[1]
  • intendantski bataljon 530. pozadinske baze[1]
  • 10. automobilski bataljo[1]

Komandanti 10. korpusaUredi

Načelnici štaba 10. korpusaUredi

ReferenceUredi

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 1,21 1,22 1,23 1,24 Ante Nazor, 2010, str. 200, 201
  2. Dr Kosta Nikolić, Rat u Sloveniji 1991. (Istorija XX veka – br.2/2011)
  3. Ivan Matović, Stanoje Jovanović, 1991, str. 83, 84
  4. 4,0 4,1 Sukob Zagrepčana s JNA kod "Maršalke". Večernji list (Vojna povijest) (2. 7. 2014). Preuzeto 7. 10. 2014
  5. Nenad Jovanović (15. 7. 2013). Prešućena Maršalka: Sukob na Mostu mladosti u Zagrebu 1991.. Srpsko narodno vijeće (SNV). Preuzeto 7. 10. 2014
  6. Izjava povodom obljetnice stradanja civila u Zagrebu. Documenta. Preuzeto 7. 10. 2014
  7. 7,0 7,1 (2. 7. 2014), "TV kalendar: "Blokada Maršalke", (vrijeme: 00:15-1:57) HRT, Preuzeto: 8. 10. 2014.

LiteraturaUredi

  • Nazor, Ante (2010). Zapovjedni vrh JNA (siječanj 1990. - svibanj 1992.), Zagreb: Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata. ISBN 978-953-7439-28-6
  • Ivan Matović, Stanoje Jovanović (1991). Istina o oružanom sukobu u Sloveniji, Beograd: Vojnoizdavački i novinski centar.