Suvaja (Bosanski Petrovac)


Koordinate: 44° 35′ 49" SGŠ, 16° 18′ 02" IGD
Suvaja je naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini u opštini Bosanski Petrovac koja pripada entitetu Federacija Bosne i Hercegovine. Na popisu stanovništva 1991. u njemu je živjelo 315 stanovnika.[1]

Suvaja
Osnovni podaci
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton/Županija Unsko -sanski
Opština/Općina Bosanski Petrovac
Stanovništvo
Stanovništvo ((1991)) 315
Geografija
Koordinate 44°35′49″N 16°18′02″E / 44.5969°N 16.3006°E / 44.5969; 16.3006
Nadmorska visina oko 630 m
Suvaja na mapi Bosne i Hercegovine
Suvaja
Suvaja
Suvaja (Bosne i Hercegovine)

Geografija uredi

Mjesto se nalazi na putu Bosanski Petrovac - Bosanska Krupa. Jednim dijelom je na ravnici koja pripada Medenom polju, drugim dijelom na obroncima Grmeča, gdje su dva zaseoka, Trnovac i Marjanovića Do.[2] Kroz selo protiče periodski potok Suvaja, po kojem je selo i dobilo ime. Potok izvire iz dva izvorišna kraka na Grmeču, na 1100 m. nadmorske visine. U ovom izvorišnom dijelu, je vodopad Maglaj, koga stanovnici zovu Skakavac. Visok 13-15m. Na jednom mjestu tok prelazi u klisuru. Za vrijeme maksimalnog proticanja dolazi do Medenog polja (620 m.) koje mu je ponorska zona iz koje vode podzemnim putem otiču ka slivu rijeke Unca.[3]

 
Bista Đure Pećanca u nekadašnjem Parku heroja u Bosanskom Petrovcu. Zajedno sa ostalim bistama sklonjena je tokom rata 1992-1995.

Istorija uredi

U selu postoje dvije gradine, jedna na vrhu Obljaja a druga kod Suvog vrha. U turskom periodu bosanske istorije, cjelokupno zemljište u Suvaji bilo je u vlasništvu, bilo kao begluk ili selište, čuvene begovske porodice Kulenović Suvaja. Tako je bilo i u austrijsko-ugarskom periodu, sve do 1918 kada je nova država Kraljevina SHS izvršila agrarnu reformu.[4]

Nakon što su Sile Osovine okupirale 1941. god. Kraljevinu Jugoslavije, područje Suvaje našlo se u novostvorenoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Stanovništvo se organizovalo i priključilo Narodnooslobodilačkoj borbi, koju su predvodile partizanske snage. U toj borbi živote su izgubili mnogi borci i civilno stanovništvo. Podsjećanje na te događaje je spomenik u selu Vođenica.[5]

U selu je rođen narodni heroj Đuro Pećanac Đurekan.[6]

Stanovništvo uredi

Nacionalnost 1991.
Srbi 307
Muslimani 0
Hrvati 0
Jugosloveni 5
ostali 3
Ukupno 315

Privreda uredi

Reference uredi

  1. Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.. Sarajevo: Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine. 
  2. „Petar Rađenović: BJELAJSKO POLJE I BRAVSKO- Antropogeografska ispitivanja”. Srpska Kraljevska Akademija u Beogradu 1925. i 1923. Godine. Pristupljeno 9. 2. 2016. 
  3. „Utvrđene i predpostavljene vode Petrovačkog polja”. Rade Davidović, PETROVAČKO POLJE, NAŠ KRŠ, 1990, XVI, 28-29. Pristupljeno 9. 2. 2016. 
  4. BEGOVSKI ZEMLJIŠNI POSJEDI U BOSNI I HERCEGOVINI OD 1878. DO 1918. -H. Kamberović, Sarajevo, 2003
  5. „Donald Nyebil: Name: Monument to the Revolution - Location: Vođenica, Bosnia”. Spomenik Database. Pristupljeno 12. 9. 2017. 
  6. „Milan Guteša Papa: Narodni heroj Đuro Pećanac Đurekan”. Opštinski odbor SUBNOR, 1974 -PETROVAC U NOB, knjiga 4. Pristupljeno 9. 2. 2016. 

Vanjske veze uredi