Profesionalne bolesti

Profesionalne bolesti su karakteristični poremećaji fizičkog, mentalnog ili socijalnog ponašanja koji nastaju kao rezultat dugotrajnog bavljenja nekom profesijom. Izazvane su fizičkim hemijskim i biološkim agensima koji su prisutni stalno ili povremeno u određenim profesionalnim grupama radnika koji su izloženi fizičkim, hemijskim i biološkim izvorima u toku rada.[1] Pravovremena prevencija profesionalnih bolesti značajan je deo brige društva o „ljudskim resursima” i element zdravstvene i socijalne politike Svetske zdravstvene organizacije ali i svake zemlje u svetu pojedinačno, s obzirom na teške i trajne posledice (povrede na radu, privremeno ili trajno umanjenje i gubitak radne sposobnosti i drugo).[2]

Profesionalne bolesti
SpecijalnostMedicina rada
Klasifikacija i eksterni resursi
MeSHD009784

Kriterijumi za utvrđivanje profesionalne bolesti uredi

Osnovni uslov da se jedna bolest u zakonskom smislu smatra profesionalnom jeste postojanje uzročno-posledičnog odnosa između obavljanja poslova i nastanka bolesti, kao i da se ona na osnovu niže navedenih kriterijuma može svrstati na zakonom regulisanu Listu profesionalnih bolesti.[3][4]

Kriterijumi za utvrđivanje uzročnosti profesionalnih bolesti uredi

Ovi kriterijumi zsnivaju se na sledećim postavkama:

  • Postojanju statistički značajne povezanosti između izlaganja dejstvu štetnom agensu i oštećenja zdravlja
  • Postojanju povezanosti između intenziteta izloženosti i obima poremećaja zdravlja
  • Višim koncentracijama agenasa ili njihovih metabolita kod izloženih radnika
  • Mogustima da se slični poremećaji mogu dokazati i u eksperimentu na životinjama.

Kriterijumi za utvrđivanje morfoloških i funkcionalnih promena uredi

Sigurni kriterijumi

Na osnovu ovih kriterijumima može se utvrditi da je pojava jedne morfološke promene na jednom organu ili sistemu dovoljna za utvrđivanje profesionalne bolesti.

Verovatni kriterijumi

Na osnovu ovih kriterijumima može se utvrditi da je neko stanje ili poremećaj verovatno posledica uticaja profesionalnog štetnog faktora, ali je za utvrđivanje profesionalne bolesti potrebna i morfološka ili funkcionalna promena na bar još jednom organu ili sistemu.

Mogući kriterijumi

Na osnovu ovih kriterijumima može se utvrditi da s radi o profesionalnim bolestima za čije su utvrđivanje neophodne promene na najmanje tri organa ili sistema.

Kriterijumi za utvrđivanje trajanja bolesti i vremena izlaganja uredi

  • Dužina izloženosti noksi može uticati na veličinu poremećaja zdravstvenog stanja pa je minimalna dužina ekspozicije kod nekih

bolesti definisana u Listi profesionalnih bolesti.

  • Vremensko trajanje poremećaja zdravlja koje je kod nekih profesionalnih bolesti definisano u Lista najčešćih profesionalnih bolesti ali samo u slučaju kada se poremećaj može popraviti bez ikakvih posledica.

Bolesti u vezi sa radom uredi

Bolesti koje su u vezi sa radom uzrokovane su noksama koje se sreću i u opštoj životnoj sredini, pa se nastanak ovih bolesti ne može neposredno vezati za obavljanje poslova. One su multikauzalne geneze i nisu specifične za određenu profesiju, ali je njihova učestalost u određenim profesijama znatno veća pa se smatra da su profesionalne štetnosti i radni uslovi kofaktori u njihovom nastanku i favorizujući faktori u njihovom toku, komplikacijama i ishodu. U bolesti u vezi sa radom spadaju:

  • Hronična nespecifična oboljenja organa za disanje (bronhitis, emfizem, astma)
  • Bolesti kardiovaskularnog sistema (hipertenzija, ishemijska bolest srca i UV-bolest)
  • Bihevioralni poremećaji (anksioznost, sindrom sagorevanja, tehnostres, mentalne bolesti)
  • Bolesti lokomotornog sistema (lumbalni sindrom, bolni sindrom vrata i gonjih ekstremiteta, osteoartroza)

Profesionalne štetnosti uredi

Profesionalne štetnosti su svi štetni činioci kojim je radnik izložen u toku procesa rada, a koji mogu uticati na oštećenje njegovog zdravlja. Profesionalna oštećenja zdravlja nastaju kada se nokse ili štetni agensi pojavljuju u takvom obliku, količini ili intenzitetu da deluju dovoljno dugo i na način preko koga mogu uspostaviti potreban dodir sa organizmom i u njemu izazvati prolazno ili trajno oštećenje organizma.

Vrste noksi ili agenasa koje mogu izazvati profesionalnu bolest i koje se javljaju pri radu mogu biti:

  • Fizičke prirode - emperatura, vlažnost, strujanje vazduha, pritisak, zračenje, buka, vibracije i dr.
  • Hemijske prirode - prašine, metali, organski rastvarači, gasovi, pesticidi, plastične mase.
  • Biološke prirode - virusi, bakterije, paraziti, gljivice i dr.

Fizičke nokse uredi

Svojim dejstvom u radnoj sredini fizički agensi mogu negaivno delovati na organizam radnika, dovesti do povreda na radu i pojave profesionalnih i drugih oboljenja vezanih za rad.

U nokse ili agense fizičke prirode čije prisustvo u radnoj sredini može štetno delovati na radnike spadaju:

  • Klima i mikroklima,
  • Povećan i snižen barometerski pritisak,
  • Osvetljenost,
  • Zvuk, infrazvuk, ultrazvuk,
  • Vibracije,
  • Nejonizujuće i jonizujuće zračenje,
  • Aerozagađenje (Hemijski neaktivna prašina),
  • Mehanička sila,
  • Električna struja.

Bolesti prouzrokovane dejstvom fizičkih noksi uredi

Profesionalna bolest Poslovi i radna mesta na kojima se bolest javlja Uslovi za priznavanje bolesti kao profesionalne
Bolest izazvana jonizujućim zračenjem Poslovi i radna mesta na kojima postoji ekspozicija otvorenim i zatvorenim izvorima jonizujućeg zračenja
(dokaz o trajnanju ekspozicije najmanje 5 godina i intenzitetu ekspozicije - ličnom biodozimetrijom ili merenjem radioaktivnosti urina)
Klinička slika sa morfološkim i funkcionalnim promenama u krvi i krvotvorne organima ili koži

(Ulcerozni radiodermatitis) ili očnog sočiva (katarakta) ili hipotireoze izazvane radioaktivnim jodom

Bolest izazvana nejonizujuće zračenjem Poslovi i radna mesta na kojima postoji ekspozicija nejonizujuće zračenju
(dokaz o intenzitetu i trajnanju ekspozicije)
Morfološke i funkcionalne promene na organu vida (katarakta)
Bolest izazvana povišenim ili sniženim atmosferskim pritiskom Poslovi i radna mesta kesonaca, ronilaca i letačkog osoblja
(dokaz o ponovljenim naglim dekonpresijama)
Ponovljene vazdušne embolije i ispadi funkcije CNS ili miokarda ili pluća ili koštanog sistema
Bolest izazvana bukom Poslovi i radna mesta na kojima se dolazi u kontakt sa bukom preko dozvoljenog nivoa
(dokaz o intenzitetu i trajnanju ekspozicije)
Obostrano perceptivno oštećenje sluha preko 30 % po Fovler-Sabinu. Dokaz o progresiji oštećenja sluha tokom rada u buci.
Bolest izazvana vibracijama Poslovi i radna mesta na kojima postoji ekspozicija vibracijama
(dokaz o trajanju ekspozicije najmanje 5 godina)
Klinička slika sa morfološkim ili funkcionalnim promenama na vaskularnom i neuromuskularnom ili koštanom sistemu
Hronični burzitis zglobova nastao usled prenaprezanja i dugotrajnog pritiska Poslovi i radna mesta na kojima postoji dugotrajno prenaprezanje i dugotrajan pritisak na berze
(najmanje pet godina)
Klinička slika hroničnog zapaljenja lakatne ili ramene

ili prepatelarne berze sa umanjenjem funkcije zahvaćenog zgloba

Sindrom karpalnog tunela Poslovi i radna mesta na kojima postoji dugotrajno prenaprezanje i dugotrajan pritisak na šaku i podlakticu Klinička slika sa morfološkim znacima hronične kompresije i funkcionalnim ispadima
Paraliza nerava usled prenaprezanja i dugotrajnog pritiska Poslovi i radna mesta na kojima postoji dugotrajno prenaprezanje i dugotrajan pritisak na periferni nerv Klinička slika paralize perifernog nerva
Oštećenje meniskusa kolena usled dugog opterećenja u nefiziološka položaju Poslovi i radna mesta na kojima postoji opterećenje kolena u nefiziološka položaju
(dokaz o trajanju optrećenje kolena - najmanje pet godina, sa dnevnim opterećenjem od najmanje 1/3 radnog vremena)
Klinička slika sa morfološkim lezijama meniskusa i funkcionalnim promenama kolenog zgloba.

Hemijske nokse uredi

Gotovo da nema privredne grane u kojoj se atokom rada čovek ne sreće sa više hemijskih faktora koji pod određenimuslovima mogu biti štetni po zdravlje. Dejstvo hemiskih materija na organizam zaposlenih najčešće se sreće u hemijskoj industriji, rudarstvu, mašinogradnji, naftnoj industriji, gumarstvu i drugim granama.

Hemijske materije sa kojima radnik dolazi u kontakt tokom rada, ako nakon unesa u organizam u malim količinama izazivaju hemijske i fizičkohemijske reakcije sa tkivom nazivaju se otrovima. Pojam otrovnosti je relativan jer praktično sve hemijske materije u određenim uslovima i okolnostima mogu biti otrovne.

U proizvodnom procesu otrovnost mogu pokazivati sirovine, međuprodukti, gotovi proizvodi i otpadne materije. Zbog toga je za ispitivanje prisustva hemijskih supstanci u radnoj sredini neophodno poznavanje celokupnog tehnološkog procesa.

Hemijski agensi koji štetno deluju na telo radnika mogu biti u čvrstom, tečnom i gasovitom stanju a prema poreklu mogu biti organske i neorganske prirode.

Biološki agensi uredi

Agensi biološke prirode su: virusi, bakterije ,gljive, protozoe, helminti, artropodi i dr, čije prisustvo u radnoj sredini može nedgativno delovati delovati na zdravlje radnika. Ovi patogeni ili mikroorganizmi i njihovi fragmenti mogu izazvati profesionalna oboljenja direktno pvezana sa radom.

U profesionalna oboljenja se računaju i alergijski dermatitisi, bronhijalna astma, silikoza pluća, tuberkuloza pluća kod zdravstvenih radnika koji rade na odeljenjima gde se leče oboleli od TBC kao i AIDS i virusni hepatitis.

U odnosu na domaćina, biološki agensi mogu biti:

  • Patogeni agensi - mogu dovesti do infekcije i oboljenja.
  • Oportunistički agensi - mogu izazvati infekciju i oboljenje samo kada je smanjena otpornost domaćina.
  • Apatogeni agensi - iazivaju samo kolonizaciju koja ne šteti domaćinu.

Postoji nekoliko načina nastanka profesionalnih oboljenja izazvanih biološkim agensima:

  • Kontakt sa bolesnim životinjama,njihovim leševima ili inficiranim produktima životinjskog ili biljnog porekla (zoonoze kod poljoprivrednih radnika,posebno kod stočara i veterinarskih stručnjaka,radnici u fabrikama za preradu stočnih proizvoda i sirovina,ljubitelji raznih vrsta životinja i ptica i dr.).
  • Kontakt sa bolesnicima od infektivnih bolesti ili inficiranim materijalom: tuberkuloza, infektivni hepatitis, sida (kod medicinskih radnika)
  • Rad u uslovima koji dovode do kontakta sa inficiranim zemljištem, kod radnika koji rade na ili u kanalizacionim mrežama, rudara, mesara itd.

Priznate profesionalne bolesti izazvane biološkim agensom uredi

Bolesti izazvane biološkim agensom koje se mogu priznati kao profesionalne su:.[5]

Profesionalna bolest izazvana biološkim agenssom Poslovi i radna mesta na kojima se bolest javlja Uslovi za priznavanje bolesti kao profesionalne
Tropske, importovane bolesti: visusne, bakteriske, parazitske Poslovi osoblja na službi u oblastima gde se tropske bolesti javljaju endemski ili epidemiski Klinička slika tropskih bolesti (dokaz o kontaktu sa biološkim agensom i prostornoj i vremenskoj povezanosti sa pojavom bolesti)
Antropozoonoze Poslovi i radna mesta na kojima je ostvaren kontakt sa uzročnikom bolesti Klinička slika antropozoonoza (dolazak u kontakt sa biološkim agensom i prostornoj i vremenskoj povezanosti sa pojavom bolesti)
Virusni hepatitis Poslovi i radna mesta na kojima je ostvaren parenterealni kontakt sa uzročnikom bolesti Klinička slika hepatitisa (dokaz o parenteralnoj infekciji sa biološkim agensom i vremenskoj i prostornoj povezanosti sa pojavom bolesti)
Parenteralna infekcija virusom SIDE Poslovi i radna mesta na kojima je ostvaren parenteralni kontakt sa uzročnikom bolesti Klinička slika AIDS-a (dokaz o parenteralnoj infekciji sa biološkim agensom i vremenskoj i prostornoj povezanosti sa pojavom bolesti)
Tuberkuloza Poslovi i radna mesta na kojima je ostvaren parenterealni kontakt sa TBC bacilom Klinička slika tuberkuloze prouzrokovane bacilom tuberkuloze rezistentnim na Antituberkulozni lekove.

Zakonska definicija profesionalne bolesti uredi

Profesionalne bolesti obuhvataju određenebolesti prouzrokovane dužim neposrednim uticajemprocesa i uslova rada na poslovima odnosno radnimzadacima koje osiguranik obavlja. Iz date definicije pojma profesionalnih bolesti proizilazi:

  1. Da se ​​radi o određenim bolestima
  2. Da su te bolesti prouzrokovane dužim neposrednim uticajem procesa i uslova rada
  3. Da se ​​taj rad i uslovi rada odnose na radno mesto odnosno poslove koje je osiguranik obavljao.
  4. Da je to ono radno mesto odnosno oni poslovi po osnovu kojih je osiguranik osiguran.

Pravilnikom svake zemlje u svetu pojedinačno, utvrđen je broj profesionalnih polesti (npr u Srbiji zakonodavac navodei 56 bolesti) i nabrojani su poslovi pri čijem se obavljanju ove bolesti pojavljuju, kao i uslovi pod kojim se ove bolesti smatraju profesionalnim.

Zapostojanje profesionalne bolesti potrebno je da su ispunjeni svi uslovi predviđeni listom profesionalnih bolesti, ao osnovni je da se jedna bolest u zakonskom smislu smatra profesionalnom jeste postojanje uzročno-posledičnog odnosa između obavljanja, poslova i nastanka bolesti i da se ta bolest nalazi na listi profeseionalnih bolesti.

Profesionalne bolesti, radna mesta odnosno poslove na kojima se te bolesti pojavljuju i uslove pod kojima se smatraju profesionalnim u svakoj zemlji sveta u načelu utvrđuju zajednički ministarstvo nadležno za poslove penzijskog i invalidskog osiguranja i ministarstvo zdravlja

Prijavu profesionalnih bolesti vrši zdravstvena ustanova koja je dijagnostikovala oboljenje.

Izvori uredi

  1. Council Directive 2010/32/EU. Official Journal of the Europien Union 2010;L134:66-72.
  2. Pravilnik o prethodnim i periodičnim lekarskim pregledima zaposlenih na radnim mestima sa povećanim rizikom. “Sl.glasnik RS“br.120/2007
  3. Vidaković A,editor. Medicina rada I. Beograd:Udruženje za medicinu rada;1997.
  4. Vidaković A,editor. Medicina rada II. Beograd:Udruženje za medicinu rada;1997.
  5. Pravilnik o utvrđivanju profesionalnih bolesti.“Sl.glasnik RS“, br.105/2003.

Spoljašnje veze uredi