Mala Subotica
Mala Subotica (lokalno Sobotica), naselje i sjedište istoimene općine u Hrvatskoj. Smještena je u Međimurskoj županiji.
| Mala Subotica | |
|---|---|
|
| |
| Osnovni podaci | |
| Gradonačelnik | Josip Šegović |
| Županija | Međimurska |
| Stanovništvo | |
| Stanovništvo (2001-/-2011-/-2021) | 5.676 |
| Geografija | |
| Koordinate | 46°23′N 16°32′E / 46.38°N 16.54°E |
| Površina | 34,36 km² |
  Mala Subotica Mala Subotica (Hrvatske) | |
| Ostali podaci | |
| Poštanski kod | 40321 Mala Subotica |
Koordinate: 46° 22′ 48" SGŠ, 16° 32′ 24" IGD
Općinska naselja uredi
U sastavu općine anlazi se 7 naselja: Mala Subotica, Držimurec, Palovec, Piškorovec, Strelec, Sveti Križ i Štefanec.
Zemljopis uredi
Stanovništvo uredi
Uprava uredi
Povijest uredi
Ovom članku ili dijelu članka nedostaju interne poveznice. Pogledajte kako uređivati članak i dodavati poveznice, kliknite na link uredi i dodajte ih, nakon čega možete ukloniti ovaj šablon. |
Područje Međimurja bilo je naseljeno već u najranijim vremenima ljudske civilizacije. O tome svjedoče pronađeni arheološki ostaci iz kamenog doba nađeni na ovom području. Malosubotička općina još je skromno arheološki istražena. Kod Svetog Križa, pronađen je kameni poklopac antičke urne, a postoji još zanimljivih lokaliteta koje bi valjalo istražiti. Jedan od njih je i staro groblje ispod i uokolo župne crkve. Prema postojećim nalazima u Prelogu i Cirkovljanu zaključuje se da je Međimurje, pa i onda područje općine Mala Subotica, bilo naseljeno već oko pet tisuća godina prije Krista.Zbog svojih prirodnih bogatstava ovaj je kraj bio pogodan za sesilni način života. Područje Međimurja naseljavali su Serapilli, Panoni i Kelti. Oni su još i u vrijeme dolaska Rimljana živjeli u rodovskom društveno uređenju. Rimljani su ih pokorili tek početkom 1. stoljeća nakon Krista, poslije velike njihove pobune. Već u tom vremenu do izražaja dolazi izrazito povoljan prometni položaj Međimurja, smještenog na sjecištima putova Istoka i Zapada. Kroz njega prolaze veoma važne antičke ceste koje su povezivale euroazijske stepe sa zapadnoevropskim prostorima. Anđela Horvat naslućuje u latinskom nazivu imena Subotica, latinski Sabaria, odjeke antičkog, rimskog vremena, odnosno moglo bi se pretpostaviti da je na području današnje Male Subotice postojalo rimsko naselje.
Povijest župe uredi
Pisani tragovi povijesti župe Mala Subotica datiraju iz 1334. godine. U to se vrijeme u Međimurju spominju tri župe po mjestu postojanja i po zaštitnicima. Jedna od spomenutih župa je župa Blažene Djevice Marije u Sobotici (Ecclesia sanctae Mariae de Sabaria). Po arhivima tadašnjeg doba nailazimo na relativno oskudne podatke, što uvjetuje stvaranju određene praznine u kompletiranju preciznije povijesne slike onovremene župe. Tek se 1501. godine spominje župnik Valentin (Valentinus plebanus de Sabaria) i crkva posvećena Djevici Mariji (Sancta Maria de Sabaria). Uz spomen župe u Breztu (vjerojatno današnji Podbrest) i Belici, teško se može zaključiti kakvo je bilo teritorijalno ustrojstvo župe Sobotica. U starim se arhivima spominje 1640. godina. Od tada se u Sobočkoj župi provode redovite kontrole, tzv. kanonske vizitacije. Upravo se te godine spominje dotrajala župna crkva opremljena za bogoslužje, sa dva zvona, velikim lusterom, velikim drvenim križem i svetim slikama, te velikim oltarom.Po opisu stanja župne crkve naslućuje se da je dosta stara, pa postoje indicije da je sagrađena i prije 1334. godine. I sami vizitatori u svojim izvješćima navode da je nepoznata godina izgradnje. O izgledu župne crkve teško je govoriti, tek se 1660. godine preciznije opisuje vizualni izgled: većim je dijelom zidana kamenom opekom, krov je pokriven hrastovim daščicama (spominju se oštećenja).Postojao je neukrašen kor i jedna vrata s južne strane, dok je na sjevernoj strani bila sakristija, pored koje se nalazila drvena propovjedaonica. Na zapadnoj strani nalazio se zidani toranj sa dva zvona, iznad glavnog ulaza. Unutrašnjost je bila popločena duguljastom ciglom. Postojala su tri zidana oltara. Crkva je tada imala samo srednju lađu, a postojala je grobnica ispod poda. Sjeverno od crkve se nalazila trošna dvokatna kurija. Župnik toga vremena bio je Mihalj Zorešić. Nova župnička kurija sagrađena je 1713. godine. Potres koji je 1737. godine pogodio Međimurje oštetio je župnu crkvu, pa se milodarima župljana vršila sanacija, a u to je vrijeme započela i izgradnja crkve u Svetom Križu. Godine 1747. završena je crkva u Svetom Križu, a adaptirana je župna crkva u Sobotici. Tada je crkva dobila barokne svodove. Godine 1779. Mjesto se naziva Szoboticza. Groblje oko crkve se zapušta, novo se nalazi izvan sela. Značajne godine za župnu crkvu svakako su 1820/21. Te je godine nastao glavni ulaz u crkvu, crkva je popločena, uređeno je svetište…Nadogradnja župne crkve izvršena je 1900. godine, kada su izgrađene dvije pokrajnje lađe, što je župnu crkvu gotovo dvostruko proširilo. Današnji izgled i oblik ostao je nepromijenjen - jedino se do današnjih dana obavilo niz adaptacijskih zahvata.
