Lužnjak

(Preusmjereno sa stranice Лужњак)

Lužnjak (lat. Quercus robur) je vrsta bjelogoričnog drveta iz roda hrastova. Narodni nazivi za lužnjak su i dub, gnjilec, hrastovina, lužnik, rani hrast, rošnjak.

Hrast lužnjak
Ilustracija dijelova hrasta lužnjaka
Status zaštite

Status zaštite: Niska zabrinutost (IUCN 3.1)

Naučna klasifikacija
Carstvo: Plantae
Divizija: Magnoliophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Fagales
Porodica: Fagaceae
Rod: Quercus
Vrsta: Q. robur
Dvojni naziv
Quercus robur
L.
Quercus robur

Izgled uredi

To je drvo visine do 40 m (iznimno i do 50 m), a stablo može doseći promjer i do 3 m. To je dugovječno drvo koje može doseći starost od 500 do 800 godina. Krošnja mu je široka, nepravilna i dobro razgranata.

Kora mu je u mladosti glatka s laganim sivo-zelenkastim sjajem, a kasnije uzdužno ispuca. U starosti postaje debela (i do preko 10 cm), sivosmeđe boje i uzdužno ispucala dubljim (do 3–4 cm), a poprečno plitkim brazdama.

Osobine uredi

Korijenov sistem mu je jako razvijen, s centralnim korijenom, koji prodire u dubinu po nekoliko metara; bočni korijeni se šire znatno u širinu. Obrazuje ektotrofnu mikorizu.

Pupovi su mu pokriveni brojnim, golim, spiralno raspoređenim ljuskama svjetlosmeđe boje. Vršni pup mu je okružen s više manjih postranih pupova.

Listovi su na dosta debelim, golim, poluokruglim, 2-10 mm dugim peteljkama; plojka je duga 8-15(-20) cm duga i 3–10 cm široka. Na osnovi nesimetrična, okruglasta ili ušasta.

Cvjetovi su jednospolni; muški su u 2–5 cm dugim resama a ženski se javljaju pojedinačno ili u grupicama do 5. Kupula mu je poluloptasta, s tankim zidovima, 7-12(-20) mm visoka, 7-14(-23) mm široka, pokrivena sitnim, 1–2 mm širokim ljuskama. Cvate u travnju i svibnju.

Plod hrasta je žir - oko 1,5–5 cm dugačak, 0,7-2,7 cm širok s površinskim uzdužnim prugama, svjetlosmeđ ili žućkast. Viri iz kupule 1/2 do 2/3 dužine žira; visi na 2-3(-6) cm dugoj peteljci. Sazrijeva u rujnu i listopadu.

Biološke oznake su mu da je jednodomna, anemofilna, heliofitna, mezofilna vrsta.

Razmnožavanje može biti sjemenom (spolno razmnožavanje) i vegetativno (bespolno razmnožavanje).

Stanište uredi

Hrast lužnjak zahtijeva duboka, glinovita ili pjeskovita, plodna, pretežno vlažna zemljišta, s visokom razinom podzemnih voda. Teže uspijeva na plitkom i suhom zemljištu. Zato su lužnjakova staništa pretežno na iluvijalno-deluvijalnim tlima nizinskih ili blago brežuljkastih terena. Tu je on zastupljen u čistim lužnjakovim šumama ili u mješovitim sastojinama s grabom, poljskim jasenom i dr. Opisan je veliki broj zajednica u kojima lužnjak ima vidnu ulogu, a u poznatoj slavonskoj hrastovoj šumi (Genisto - Quercetum roboris Horvat) lužnjak je edifikator. Opća rasprostranjenost mu je gotovo cijela Europa, Kavkaz, i Mala Azija.

Korištenje uredi

Hrast lužnjak ima uske žućkastobijele godove, dok je sredina svijetlo do tamno smeđe boje. Srednja gustoća sirovog drveta je oko 0,65 (0,39 - 0,93) g/cm³. Hrastovina je tvrda, žilava, vrlo trajna i dobro se obrađuje. Koristi se za različite svrhe: kao građevinsko drvo, za željezničke pragove, grede i stupove. U unutrašnjem uređenju, od nje se izrađuju različite vrste podnih obloga, izrađuju se stepenice i namještaj. Visokokvalitetna hrastovina se koristi za izradu furnira a od nje se izrađuju i vrlo kvalitetne i cijenjene bačve. Osim toga, ona je i jako dobro ogrjevno drvo.

Ranije se žir u hrastovim šumama koristio za prehranu stoke i u tom su pogledu hrastove šume bile jednako značajne kao i radi korištenja drveta. Zbog gorkih sastojaka i svojeg trpkog okusa hrastov žir ima ograničenu primjenu kao ljudske hrane, iako postoje mogućnosti da se ti nedostatci uklone ili barem ublaže, ali je vrlo hranjiv za životinje. U dobrim godinama su ljudi vodili svinje u hrastove šume i tovili ih žirom.

Osim toga, nekad se hrast lužnjak, odnosno sastojci iz njegove kore, koristio i za štavljenje kože.


 U Wikimedijinoj ostavi nalazi se članak na temu: Quercus robur
 Wikivrste imaju podatke o: Lužnjak