Za ostale upotrebe, v. Obrenovac (razvrstavanje).

Obrenovac je gradsko naselje u gradskoj opštini Obrenovac u gradu Beogradu. Nalazi se na ušću reke Kolubare u reku Savu. Dobio je ime ukazom kneza Miloša od 7. decembra 1859. godine, staro ime je bilo Palež.[1] Prema popisu iz 2002. bilo je 23620 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 22180 stanovnika).

Obrenovac


Pravoslavna crkva u Obrenovcu

Osnovni podaci
Država  Srbija
Grad Beograd
Opština Obrenovac
Stanovništvo
Stanovništvo (2022) 23620
Geografija
Koordinate 44°39′08″N 20°12′00″E / 44.652333°N 20.2°E / 44.652333; 20.2
Nadmorska visina 76 m
Obrenovac na mapi Srbije
Obrenovac
Obrenovac
Obrenovac (Srbije)
Ostali podaci
Poštanski kod 11500
11503
Pozivni broj 011
Registarska oznaka BG


Koordinate: 44° 39′ 08" SGŠ, 20° 11′ 60" IGD

Demografija uredi

U naselju Obrenovac živi 18873 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 38,2 godina (37,2 kod muškaraca i 39,2 kod žena). U naselju ima 7752 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,01.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je porast u broju stanovnika. Obrenovac takođe ima TENT koji zapošljava 30% stanovništva.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija
Godina Stanovnika
1948. 4677 [2]
1953. 5478
1961. 6991
1971. 13141
1981. 16821
1991. 22180 21664
2002. 24294 23620
Etnički sastav prema popisu iz 2002.
Srbi
  
22074 93.45%
Romi
  
364 1.54%
Crnogorci
  
208 0.88%
Jugosloveni
  
142 0.60%
Hrvati
  
82 0.34%
Makedonci
  
75 0.31%
Rumuni
  
36 0.15%
Muslimani
  
28 0.11%
Bugari
  
22 0.09%
Mađari
  
17 0.07%
Rusi
  
14 0.05%
Slovenci
  
10 0.04%
Bošnjaci
  
10 0.04%
Albanci
  
9 0.03%
Goranci
  
6 0.02%
Bunjevci
  
4 0.01%
Ukrajinci
  
3 0.01%
Nemci
  
2 0.00%
Česi
  
1 0.00%
Slovaci
  
1 0.00%
Rusini
  
1 0.00%
nepoznato
  
228 0.96%


Poznati Obrenovčani uredi

Javni gradski saobraćaj uredi

Javni gradski saobraćaj u Obrenovcu obavlja se autobusima SP Lasta i SP Banbus, unutar integrisanog tarifnog sistema. Sistem linija ima dva podsistema, lokalne linije, koje počinju i završavaju se na teritoriji opštine Obrenovac, kao i tri prigradske linije, koje povezuju Obrenovac sa Beogradom:

Galerija uredi

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. Leposava Cvijetić: „Obrenovac na prelasku iz 19. u 20. vek - stanovništvo i privreda“, pp. 61, u časopisu „Glasnik“, broj 32, 1998. godine, izdaje Istorijski arhiv Valjevo.
  2. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
  3. Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7

Spoljašnje veze uredi

 U Wikimedijinoj ostavi nalazi se članak na temu: Obrenovac
Mape i karte