Glagoljica
Glagoljica (staroslovenski – sloven – "sloviti" – "govoriti") je pismo koje su slovenski narodi koristili u drugoj polovini 9. veka. U današnjoj nauci prevladava mišljenje da ju je sastavio jedan od slovenskih misionara Ćiril u drugoj polovini 9. veka (oko 863. godine), uz pomoc svog brata Metoda. On je tim pismom preveo Bibliju i to na staroslovenski jezik. Glagoljica je sastavljena, po jednoj hipotezi, prema grčkom tajnopisu. Prvobitno je imala 40 slova, a posle 38 slova (svako slovo je imalo dvojaku vrednost – glasnovnu i brojnu).
| Historija pisma |
|---|
|
srednje brončano doba 19. – 15. v. pne.
|
| meroitičko 3. v. pne. |
| Geneologija |
Od spomenika pisanih glagoljicom poznati su: Zografsko jevandjelje, Asemanovo jevandjelje, Sinajski psaltir, Marijinsko jevandjelje, Baščanska ploča i Kocev glagoljaš, Bečki listići, Hrvojev misal. Originalni tekstovi Kirila i Metoda nisu sačuvani, vec samo prepisi tih tekstova s kraja 10. i početka 11. veka.
Prvobitna glagoljica je predstavljala tip oble glagoljice sa okruglim slovima. Ovom su glagoljicom pisane knjige koje koje su doneli ucenici slovenske brace iz Moravske u Bugarsku, Makedoniju, Rasku, i u primorsku Hrvatsku i Dalmaciju. U zapadnim predelima glagoljica je ostala vrlo dugo u upotrebi u crkvi, ali se promenila pod uticajem beneventane i gotice, postala ostrija, uglasta, sa izlomljenim linijama i zato se naziva uglasta glagoljica.
U nekim mestima Dalmacije rimokatolicki svestenici i danas odrzavaju glagoljicu kao slovensko pismo za koje se u 10. veku borio Grgur Ninski.
Glagoljicu su negovali i uporno cuvali narodni svestenici nazvani "glagoljasi", iz otpora prema tudjinskom uticaju preko latinskog pisma u crkvi. Stare hrvatske glagoljske knjige liturgijskog karaktera pisane su svecanom glagoljicom, lepim, uspravnim slovima. Od kraja 14. veka, kada je usla u administraciju, glagoljica je brzopisna, sa mnogo ligatura i abrevijacija (vezanih slova i skracenica).
Slova azbuke uredi
| glagoljica | ćirilica | naziv | latinica | glagoljski broj [1] |
ćirilični broj |
|---|---|---|---|---|---|
| Ⰰ | A | азъ (azъ) | a | 1 | 1 |
| Ⰱ | Б | бѹкꙑ (buky) | b | 2 | |
| Ⰲ | В | вѣдѣ (vědě) | v | 3 | 2 |
| Ⰳ | Г | глаголи (glagoli) | g | 4 | 3 |
| Ⰴ | Д | добро (dobro) | d | 5 | 4 |
| Ⰵ | Е, Є | єсть (jestъ) | e, je | 6 | 5 |
| Ⰶ | Ж | живѣтє (živěte) | ž | 7 | |
| Ⰷ | Ꙃ, Ѕ | ѕѣло (dzělo) | dz | 8 | 6 |
| Ⰸ | Ꙁ, З | зємл҄ꙗ (zemlja) | z | 9 | 7 |
| Ⰹ, Ⰺ | И | и/ижє (i/iže) | i, j | 10 | 8 |
| Ⰻ | І, Ї | и/ижє (i/iže) | i, j | 20 | 10 |
| Ⰼ | Ꙉ | дѥрв (đervь) | đ, ǵ, ć | 30 | |
| Ⰽ | К | како (kako) | k | 40 | 20 |
| Ⰾ | Л | людиѥ (ljudije) | l, lj | 50 | 30 |
| Ⰿ | М | мꙑслитє (myslite) | m | 60 | 40 |
| Ⱀ | Н | нашь (našь) | n, nj | 70 | 50 |
| Ⱁ | О | онъ (onъ) | o | 80 | 70 |
| Ⱂ | П | покои (pokoi) | p | 90 | 80 |
| Ⱃ | Р | рьци (rьci) | r, rʲ | 100 | 100 |
| Ⱄ | С | слово (slovo) | s | 200 | 200 |
| Ⱅ | Т | тврьдо (tvrьdo) | t | 300 | 300 |
| Ⱆ | Оу, ꙋ | оукъ (ukъ) | u | 400 | 400 |
| Ⱇ | Ф | фрьтъ (frьtъ) | f | 500 | 500 |
| Ⱈ | Х | хѣръ (hěr) | h | 600 | 600 |
| Ⱉ | Ѡ | ѡмега (omega) | o, /ɔ/ | 700 | 800 |
| Ѿ | отъ (otъ) | ot | 800 | ||
| Ⱋ | Щ | ща (šta) | št | 800 | |
| Ⱌ | Ц | ци (ci) | c | 900 | 900 |
| Ⱍ | Ч | чрьвь (črьvъ) | č | 1000 | 90 |
| Ⱎ | Ш | ша (ša) | š | ||
| Ⱏ | Ъ | ѥръ (jerъ) | ŭ (poluglas) | ||
| ⰟⰊ | Ꙑ | ѥрꙑ (jery) | y | ||
| Ⱐ | Ь | ѥрь (jerь) | ĭ (poluglas) | ||
| Ⱑ | Ѣ | ѣть (jatь) | ě | ||
| Ⱖ | (jo) | jo | |||
| Ⱓ | Ю | ю (ju) | ju | ||
| Ꙗ | ꙗ (ja) | ja | |||
| Ѥ | ѥ (je) | je | |||
| Ⱔ | Ѧ | ѧсъ (ęsъ) | ę (nazalno e) | 900 | |
| Ⱗ | Ѩ | ѩсъ (jęsъ) | ję | ||
| Ⱘ | Ѫ | ѫсъ (ǫsъ) | ǫ (nazalno o) | ||
| Ⱙ | Ѭ | ѭсъ (jǫsъ) | jǫ | ||
| Ѯ | ѯи (ksi) | ks | 60 | ||
| Ѱ | ѱи (psi) | ps | 700 | ||
| Ⱚ | Ѳ | ѳита (thita) | th | 9 | |
| Ⱛ | Ѵ | ижица (ižica) | i, y, v | 400 |
