Autoput Bratstva i jedinstva

Autoput/autocesta Bratstva i jedinstva ili autoput/autocesta "Bratstvo i jedinstvo" (slo-Avtocesta Bratstvo in enotnost) je bio autoput koji je povezivao većinu republika SFRJ. Prostirao se od Jesenica preko Ljubljane, Novog Mesta, Zagreba, Slavonskog Broda, Vinkovaca, Beograda, Niša, Skoplja do makedonsko-grčke granice.

Izgradnja je započeta posle Drugog svetskog rata kako bi se Jugoslavija dobro saobraćajno povezala, jer je do tad imala samo lokalne i regionalne puteve slabog kvaliteta. U izgradnji autoputa su učestvovale omladinske radne brigade, koje su sačinjavali jugoslovenski i inostrani omladinci i pripadnici Jugoslovenske narodne armije. Jedan strani posmatrač je zapisao da Autoput Beograd-Zagreb nisu izgradile samo omladinske radne brigade, "kako se trubilo na sve strane", nego je njima obilato pomagala i prisilna radna snaga, "klasni neprijatelji" iz buržoaskih redova, "što je možda i jedan od razloga što je auto-put tako loše izgraden."[1][2] Skoro 300.000 ljudi je učestvovalo u izgradnji. Prva izgrađena deonica je bila Zagreb-Beograd u dužini od 382 km, otvorena 27. jula 1950.

Iako se ovaj put zvao autoput, imao je samo dve saobraćajne trake (svaka za po jedan smer). Raskrsnice sa lokalnim putevima su uglavnom bile van nivoa, mada je bilo i raskrsnica u nivou i serpentina. Put je bio predviđen za oko 9000 automobila dnevno, a kasnije i do 40.000 vozila. Veći deo puta je bio izgrađen od betonskih ploča, a negde je bilo asfalta.

U decenijama posle izgradnje, autoput je spao na veoma loše stanje, ali pre ratova devedesetih je već počelo unapređivanje kolovoza i pretvaranje u pravi autoput, sa po dve trake u oba smera. Do 1990. godine deonica Šid-Beograd-Niš je bila završena, kao i Zagreb-Slavonski Brod-Županja i manji izolovani delovi u Sloveniji i Makedoniji.

Od sredine 1991. do jeseni 1995, autoput je bio zatvoren na srpsko-hrvatskoj granici. Danas je autoput skoro kompletan, izuzimajući manje deonice između Grdelice i Kumanova. Godine 1992. autoput je bio, prilikom rata u Hrvatskoj, zatvoren sve do 1995.

Ovaj put je deo evropske mreže puteva:

Povezano uredi

Reference uredi

  1. Rusinow, Yugoslav Experiment, str. 38.
  2. O "omladinskim radnim brigadama" na gradnji željeznicke pruge vidi kod Thompson, Paper House, str. 118-120.

Vanjske veze uredi