Živa(I) nitrat
Živa(I) nitrat je hemijsko jedinjenje sa formulom HgNO2. Ono se koristi u pripremi drugih živa(I) jedinjenja, i poput drugih živinih jedinjenje je toksično.
Živa(I) nitrat[1][2] | |||
---|---|---|---|
IUPAC ime |
| ||
Drugi nazivi | Živin nitrat | ||
Identifikacija | |||
CAS registarski broj | 10415-75-5 , (anhidrid) [7782-86-7] (dihidrat) | ||
PubChem[3][4] | 11318980 | ||
ChemSpider[5] | 9493944 | ||
Jmol-3D slike | Slika 1 | ||
| |||
| |||
Svojstva | |||
Molekulska formula | Hg2(NO3)2 (anhydrous) Hg2(NO3)2·2H2O (dihydrate) | ||
Molarna masa | 525,19 g/mol (anhidrat) 561,22 g/mol (dihidrat) | ||
Agregatno stanje | Beli kristali (anhidrat) bezvojni kristali (dihidrat) | ||
Gustina | ? g/cm3 (anhidrat) 4,8 g/cm3 (dihidrat) | ||
Tačka topljenja |
? (anhidrat) | ||
Rastvorljivost u vodi | neznatno rastvoran, reaktivan | ||
Opasnost | |||
NFPA 704 | |||
Srodna jedinjenja | |||
Drugi anjoni | Živa(I) fluorid Živa(I) hlorid Živa(I) bromid Živa(I) jodid | ||
Drugi katjoni | Živa(II) nitrat | ||
Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje (25 °C, 100 kPa) materijala | |||
Infobox references |
Reakcije uredi
Živa(I) nitrat se formira kombinovanjem žive sa razblaženom azotnom kiselinom (koncentrovana azotna kiselina bi proizvela živa(II) nitrat). Živa(I) nitrat je redukujući agens koji se oksiduje u kontaktu sa vazduhom.
Rastvori živa(I) nitrata su kiseli usled spore reakcije sa vodom:
- Hg2(NO3)2 + H2O → Hg2(NO3)(OH) + HNO3
Hg2(NO3)(OH) formira žuti talog.
Ako se rastvor zagreje do ključanja ili izloži svetlosti, živa(I) nitrat podleže reakciji disproporcionacije proizvodeći elementarnu živu i živa(II) nitrat[2]:
- 2Hg2(NO3)2 → Hg + Hg(NO3)2
Reference uredi
- ↑ Lide, David R. (1998), Handbook of Chemistry and Physics (87 izd.), Boca Raton, FL: CRC Press, pp. 4-45, ISBN 978-0-8493-0594-8
- ↑ 2,0 2,1 Patnaik, Pradyot (2003), Handbook of Inorganic Chemical Compounds, McGraw-Hill Professional, pp. 573, ISBN 978-0-07-049439-8, pristupljeno 20. 7. 2009
- ↑ Li Q, Cheng T, Wang Y, Bryant SH (2010). „PubChem as a public resource for drug discovery.”. Drug Discov Today 15 (23-24): 1052-7. DOI:10.1016/j.drudis.2010.10.003. PMID 20970519.
- ↑ Evan E. Bolton, Yanli Wang, Paul A. Thiessen, Stephen H. Bryant (2008). „Chapter 12 PubChem: Integrated Platform of Small Molecules and Biological Activities”. Annual Reports in Computational Chemistry 4: 217-241. DOI:10.1016/S1574-1400(08)00012-1.
- ↑ Hettne KM, Williams AJ, van Mulligen EM, Kleinjans J, Tkachenko V, Kors JA. (2010). „Automatic vs. manual curation of a multi-source chemical dictionary: the impact on text mining”. J Cheminform 2 (1): 3. DOI:10.1186/1758-2946-2-3. PMID 20331846.