Wikipedija

Žiga Hirschler

Žiga Hirschler (Žiga Jelenić)[2] (Velika Trnovitica, 21. 3. 1894 - Koncentracijski logor Jasenovac, 1941), jugoslavenski skladatelj, publicist i jedan od najpoznatijih zagrebačkih glazbenih kritičara između dva svjetska rata.

Žiga Hirschler
Lični podaci
Datum rođenja(1894-03-21)21. 3. 1894.
Mjesto rođenjaVelika Trnovitica, Austro-Ugarska Monarhija,
Datum smrti1941. (dob: 47)
Mjesto smrtiKoncentracijski logor Jasenovac,
PrebivališteZagreb, Kraljevina Jugoslavija
Zanimanjeskladatelj

Biografija uredi

Žiga Hirschler je rođen 21. 3. 1894 u Velikoj Trnovici kraj Bjelovara. Potječe iz židovske porodice.[3][4][5] Godine 1910 je upisao školu Hrvatskog glazbenog zavoda u Zagrebu, kamo mu se obitelj doselila iz sjeverne Hrvatske. Studirao je teoriju, kompoziciju i orkestraciju kod Vjekoslava Rosenberga Ružića, harmoniju i zborno pjevanje kod Ćirila Juneka, te glasovir kod Sidonije Geiger. Potom je preselio u Varaždin gdje je postao član "Orkestralnog društva". Kad je Hrvatski glazbeni zavod 1916 dobio status konzervatorija, Hirschler se vratio u Zagreb i nastavio studij, izabravši glazbu za životno zvanje. Studij glazbe završio je 1917 godine na Konzervatoriju Hrvatskog glazbenog zavoda. Premijerni nastup kao skladatelj i dirigent Hirschler je imao pred zagrebačkom publikom na koncertu u Hrvatskom glazbenom zavodu 1917 godine, kad je ravno izvedbama svojih orkestralnih djela ("Uvertira u c-molu", "Prva suita za orkestar").[6][7] Uređivao je časopis Muzičar, a svojim napisima u Večeri i Jutarnjem listu pomno je pratio stvaralaštvo hrvatskih autora.[8] 13. 12. 1921 na Hirschlerovoj skladateljskoj večeri izvrsno su primljene njegove skladbe za glasovir: "Hrvatski plesovi"," Mladi umjetnik", "Erotikon", "Tri bizareske", "Pet capriccia", "Bisernica" i "Lotos". 1928 godine neke od Hrischlerovih skladbi su bile izvedene i na Radio Hamburgu, među kojima fragmenti operete "Prestolonasljednik Ivan", scenska glazba za jedan dječji igrokaz, kao i glazba za glasovir. Zabilježene su i opetovane izvedbe njegovog gudačkog kvarteta naslovljenog "Pet impresija", kojeg je izvodio Zagrebački kvartet u Osijeku i Zagrebu, a za istu skladbu bio je nagrađen i tada prestižnom nagradom Beogradske radio stanice. Hirschler je uspjeh kao skladatelja doživio izvedbom svojeg glasovirskog trija "Lirski intermezzi" u okviru Internacionalnog glazbenog festivala u Bruxellesu 1938 godine, a na kojem je to njegovo djelo bilo poslano kao reprezentativno u predstavljanju suvremenog glazbenog stvaralaštva Kraljevine Jugoslavije. Skladateljski opus Žige Hirschlera broji 37 djela, od čega je 19 instrumentalnih i 18 vokalno-instrumentalnih, pretežno scenskih. Velik dio tih djela je nepovratno izgubljen u vihoru Drugog svjetskog rata. Kao Židov, uspostavom Nezavisne Države Hrvatske (NDH), Hirschler je bio suočen sa progonom od strane ustaša i nacista.[6][7] Poslijednje dane života nije napuštao svoj zagrebački stan bojeći se za svoj život. Imao je samo intenzivnu korespondenciju s Paulom Rendi, čekajući da mu osigura propusnicu za "slobodnu zonu", što se nažalost nikada nije dogodilo. Zadnja pisma napisao je oko 12. 9. 1941. U jednom takvom pismu, priložio je i posvetio Rendiî skladbu za rođendan. Potkraj 1941 Žiga Hirschler je bio deportiran u Koncentracijski logor Jasenovac gdje je ubijen.[3][4][5][9] Osim Žige, tijekom Holokausta je na isti način ubijena i njegova kćer Mira Hirschler, antifašistički borac.[10]

Djela uredi

Operete uredi

  • "Fiorentinska noć", (1926)
  • "Pobjednica oceana", (1928)
  • "Svadbena noć", (1931)
  • "Kaj nam pak moreju", (1935)
  • "Napred naš", (1936)
  • "Iz u Zagreba Zagreb", (1937)

Reference uredi

  1. ↑ (en) Žiga Hirschler. memim.com. Preuzeto 8. 12. 2014
  2. ↑ Hirschler, Žiga. Enciklopedija (Leksikografski zavod Miroslav Krleža). Preuzeto 23. 11. 2015
  3. ↑ 3,0 3,1 Snješka Knežević, 2011, str. 103
  4. ↑ 4,0 4,1 Ivo Goldstein, 2005, str. 288
  5. ↑ 5,0 5,1 Ognjen Kraus, 1998, str. 256
  6. ↑ 6,0 6,1 Festival hrvatske glazbe u Berlinu. Muzički informativni centar. Preuzeto 6. 12. 2014
  7. ↑ 7,0 7,1 Hirschler, Žiga (Hiršler). Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Preuzeto 6. 12. 2014
  8. ↑ Svjetski dan pjesništva. Gradska knižnica i čitaonica Metel Ožegović. Preuzeto 6. 12. 2014
  9. ↑ Međunarodni dan sjećanja na Holokaust. Židovska općina Zagreb (27. 1. 2009). Preuzeto 6. 12. 2014
  10. ↑ Ognjen Kraus, 1996, str. 200, 201

Literatura uredi

  • Kraus, Ognjen (1998). Dva stoljeća povijesti i kulture Židova u Zagrebu i Hrvatskoj. Zagreb: Židovska općina Zagreb. ISBN 953-96836-2-9. 
  • Snješka Knežević, Aleksander Laslo (2011). Židovski Zagreb. Zagreb: AGM, Židovska općina Zagreb. ISBN 978-953-174-393-8. 
  • Goldstein, Ivo (2005). Židovi u Zagrebu 1918 - 1941.. Zagreb: Novi Liber. ISBN 953-6045-23-0. 
  • Goldstein, Ivo (2001). Holokaust u Zagrebu. Zagreb: Novi Liber. ISBN 953-6045-19-2. 
  • Kraus, Ognjen (1996). Zna li se 1941 - 1945: Antisemitizam. Holokaust. Antifašizam, Zagreb: Židovska općina Zagreb. ISBN 953-96836-0-2
  • Polić, Branko, Prekinuti roman Žige Hirschlera, Cantus, 1994, 80/81, str. 25.
  • "Torta - Popijevke hrvatskih skladatelja uz klavirsku pratnju" (priredili Kristina Beck - Kukavčić i Felix Spiller; Edicije Spiller - hrvatski skladatelji, Zagreb 2005).
  • Vujnović-Tonković, Ankica, Pisana riječ Žige Hirschlera, Novi Omanut – Prilog židovskoj povijesti i kulturi, 1995, 12, str. 5-7.
Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Žiga_Hirschler&oldid=41472793