Žižula
Žižula (lat. Ziziphus zizyphus), zvana još i žižola, ćićindula, čičimak, cicindra i jujuba, poznata i kao kineska datulja. Po broju stabala najbrojnije je voće u Kini. Uzgaja se širom Azije, na Mediteranu, kao i u SAD-u u novije vrijeme. Kod nas je prisutna samo u primorju, posebno na području od Dubrovnika do Trogira.
| Žižula | |
|---|---|
| |
| Izgled žižule | |
| Naučna klasifikacija | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Magnoliophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Rosales |
| Porodica: | Rhamnaceae |
| Rod: | Ziziphus |
| Vrsta: | Z. zizyphus |
| Dvojni naziv | |
| Ziziphus zizyphus (L.) H.Karst. | |
Opis uredi
Žižula je grmolika biljka ili stablo visine od oko 9 metara[1] sa gustom krošnjom i povijenim granama. Na granama se nalazi veliki broj oštrog trnja i manje, lisne grančice duge do 25 cm. Na lisnim grančicama rastu manji, duguljasti, sjajni, kožnati i blago nazubljeni listovi. Cvjetovi su maleni, dvospolni i privlačni pčelama. Na istim grančicama rastu cvjetovi i plodovi, a one otpadaju po završetku vegetacije. Plodovi su jajasti i oblika masline, kao nedozreli su svijetle zelene boje. U rujnu počinju mijenjati boju, lagano žute, a zatim poprimaju jarku crveno-narančasto-smeđu boju. Krajem rujna ili početkom listopada plodovi se beru i upotrebljavaju. Meso ploda je svijetle, žućkasto-zelene boje, prijatnog, slatko-kiselog okusa, a u sredini je tvrda koštica.
Uzgoj žižule uredi
Žižula raste u toplim krajevima, a odlikuje se velikom otpornošću na temperaturne promjene, tako ljeti može izdržati i preko 40 °C i sušu, a kada odbaci svoje grančice, postaje vrlo otporna i na hladnoću, u razdoblju mirovanja podnosi temperaturu i do -25 °C. Žižula najbolje uspijeva u dubokim i plodnijim tlima, a lošije na području gdje su tla alkalna i karbonatna, zbog mogućnosti oboljenja u obliku različitih kloroza. Biljka se razmnožava sjemenom, reznicama, izdancima i cijepljenjem.[1]
Upotreba uredi
Plod se jede sirov, te djelomično ili potpuno osušen. Također, od plodova žižule rade se marmelade, sokovi i rakija na bazi lozovače. Plod se preporučuje zbog visokog sadržaja korisnih sastojaka i vitamina C, za sniženje krvnog tlaka i za liječenje želučanih i crijevnih tegoba. Plodovi, lišće i kora žižule koriste se u farmaceutskoj industriji za proizvodnju lijekova i čajeva.
Izvori uredi
Vanjske veze uredi
 | U Wikimedijinoj ostavi nalazi se članak na temu: Žižula |
| | U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Žižula |
 | Wikivrste imaju podatke o: Žižula |
 | Potražite izraz žižula u W(j)ečniku, slobodnom rječniku. |