Otvori glavni meni

ŽivotopisUredi / Уреди

Željko Sabol rodio se u Bjelovaru 1941. godine. U rodnom gradu završio je gimnaziju, a diplomirao povijest umjetnosti i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1967. godine. Bio je kustos Gradskog muzeja u Bjelovaru, jedan od utemeljitelja Ogranka Matice hrvatske Bjelovar, tajnik Izdavačkog odbora i urednik glasila Rusana. Antologijsku pjesmu Kad izgovorim tvoje ime, prvi put je objavio u Hrvatskom tjedniku, 1971., zatim u prvom broju Rusana, glasila Ogranka Matice hrvatske Bjelovar. Kad je ta ista pjesma objavljena u čakovečkom Hrvatskom kolendaru, cjelokupna neprodana naklada je zabranjena, a protiv Željka Sabola, pokrenut je sudski proces, koji je zahvaljujući Igoru Mandiću i Juri Kaštelanu obustavljen. Odlazi šikaniran u Zagreb, gdje postaje umjetnički voditelj galerije Forum 1975., a kasnije urednik Likovne enciklopedije, Leksikografskog zavoda "Miroslav Krleža". Bio je član Matice hrvatske, Društva hrvatskih književnika i Hrvatskog centra PEN-a.

Nagrižen ozbiljnom bolešću[1], izvršio je samoubojstvo 1991. godine[2][3].

Pokopan je na starom bjelovarskom groblju sv. Andrije u Bjelovaru.[1]

Književno stvaralaštvoUredi / Уреди

Objavio je više knjiga pjesama, polemika i kritika. Za gimnazijskih dana objavljuje prvu pjesmu, prvu likovnu kritiku i prvi prikaz jedne knjige u lokalnim novinama, Bjelovarskom listu u kojemu je s prekidima surađivao sve do 1990. godine.[1] Kao student bio je urednikom kulturne rubrike Studentskog lista i Poleta. Mnoge su njegove šansone uglazbljene (Ostala si uvijek ista, Stare ljubavi, Prijatelji stari, gdje ste, Proljeće bez tebe, Nije bilo lako, Samo simpatija i druge) a izvodili su ih poznati izvođači kao što su Mišo Kovač (album Uvijek ima nešto dalje), Tereza Kesovija, Gabi Novak, Ibrica Jusić.[4] Arsen Dedić prvi je uglazbio Sabolove verse, a prvi izvođač jedne njegove pjesme, Pusti me da spavam, bila je Gabi Novak.[5]

Slikarsko stvaralaštvoUredi / Уреди

Već kao gimnazijalac uspješno se bavio slikanjem. Od tri njegova ulja na platnu, iz 1959. godine, u privatnom posjedu bjelovarskih i jedne zagrebačke obitelji, jedna od slika poklonjena je bjelovarskom muzeju.[6]

SpomenUredi / Уреди

  • Na zgradi Gimnazije u Bjelovaru, Matica hrvatska postavila mu je spomen-ploču.
  • U rujnu 2008. godine na Trgu hrvatskih branitelja u Bjelovaru postavljena je skulptura Pjesnik pjesniku, autora Simonea Becka Mocennia posvećena Željku Sabolu.

DjelaUredi / Уреди

  • Dio po dio, Mladost, Zagreb, 1963.
  • Opreke, Mladost, Zagreb, 1966.
  • Kao krug na vodi, Studentski centar Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1969.
  • Krila teška krila, August Cesarec, Zagreb, 1975.
  • Sve je skriveno u tvome imenu, vlastita naklada, Zagreb, 1979.

Posmrtno

  • Bez nas, (Izabrane pjesme, priredio Milan Mirić), Erasmus naklada, Zagreb, 1997.
  • Lelek ispod ruševina, (Izabrane pjesme, priredio Davor Šalat), Riječ, Vinkovci, 2005.
  • Antologijske pjesme Željka Sabola katalog izložbe: uz 70. obljetnicu pjesnikova rođenja, (Autorica izložbe i teksta Tina Gatalica), Narodna knjižnica "Petar Preradović", Bjelovar, 2011.

NagradeUredi / Уреди

  • 1958.: Prva nagrada za poeziju, na natječaju zagrebačkoga srednjoškolskog lista Polet.[1]

IzvoriUredi / Уреди

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 Medar, Mladen, Dio ostavštine hrvatskih književnika s bjelovarskog područja u Gradskome muzeju Bjelovar // Muzeologija, br. 43./44. (2007.), str. 246.-259. (Hrčak), str. 251., preuzeto 18. srpnja 2012.
  2. Knjižnice grada Zagreba: Željko Sabol, preuzeto 18. srpnja 2012.
  3. Magicus.info magazin: Dogodilo se na današnji dan... 26. studenog 1941. - Željko Sabol, preuzeto 17. srpnja 2012.
  4. Slobodna Dalmacija: Nije bilo lako biti Željko Sabol. Obilježena dvostruka obljetnica antologijskog pjesnika, preuzeto 17. srpnja 2012.
  5. Slobodna Dalmacija: Deset godina od smrti Željka Sabola - Prisjećanje u Leksikografskom zavodu. Hrvatska kao živa rana., 6. rujna 2001., preuzeto 18. srpnja 2012.
  6. Medar, Mladen, Dio ostavštine hrvatskih književnika s bjelovarskog područja u Gradskome muzeju Bjelovar // Muzeologija, br. 43./44. (2007.), str. 246.-259. (Hrčak), str. 253.-255., preuzeto 18. srpnja 2012.

Vanjske povezniceUredi / Уреди