Żagań
Żagań (njemački: Sagan, latinski: Saganum) je grad od 25,668 stanovnika[2] na zapadu Poljske u Lubuskom vojvodstvu.
Żagań
| |
|---|---|
 | |
| Koordinate: 51°37′N 15°19′E / 51.617°N 15.317°E | |
| Država |  Poljska
|
| Vojvodstvo | Lubusko |
| Povjat | Żagań |
| gradska prava | oko 1250.[1] |
| Vlast | |
| - gradonačelnik | Andrzej Katarzyniec |
| Površina | |
| - Ukupna | 40.4 km²[2] |
| Visina | 100<[2] |
| Stanovništvo (2019.) | |
| - Grad | 25,668[2] |
| - Gustoća | 635.7 stan. / km²[2] |
| Vremenska zona | UTC+1 (UTC+2) |
| Poštanski broj | 68-100 i 68-103[2] |
| Karta | |
  Żagań Pozicija Żagańa u Poljskoj | |
Geografske karakteristike uredi
Żagań leži duž rijeke Bobr, udaljen četrdesetak km istočno od njemačke granice.
Historija uredi
Żagań je prvi put dokumentiran 1202. kao naselje sa zamkom. Taj stari Żagań se vjerojatno nalazio nešto sjevernije nizvodno uz Bobr, kako ta lokacija nije bila dobra 1230. je preseljen na današnju lokaciju kod riječnog gaza.[1]
Negdje polovicom 13. vijeka tadašnji Seniorski vojvoda Poljske Konrad Mazovski dodjelio mu je gradska prava, po uzoru na magdeburško.
Od kraja 13. vijeka pa sve do 1472. Żagań je bio prijestolnica vlastitog vojvodstva, kojim su vladali šleski Pjastovići iz Głogówa. Posljednji pjastovski vojvoda Jan II prodao je svoju domenu saksonskim vojvodama, a oni 1549. Habsburgovcima. Nakon tog je često mjenjao vlasnike.[1]
Grad se počeo intenzivno širiti krajem 18. vijeka, a od polovice 19. vijeka kad je izgrađena željeznička stanica niknula je i industrijska zona.[1]
Pobratimski gradovi uredi
Żagań ima ugovore o partnerstvu sa slijedećim gradovima[3];
Duns, Ujedinjeno Kraljevstvo (1994)
Netphen, Njemačka (1995)- Ortrand, Njemačka (2006)
- Teltow, Njemačka (2006)
Saint-Omer, Francuska (2015)
