Špinut
Spinut ili Špinut je gradska četvrt u Splitu, a ujedno i jedan od kotareva grada Splita. Na području Spinuta živi gotovo 9 tisuća stanovnika. Dobio je ime po "spini" ili drači.
| Gradski kotar Špinut | |
|---|---|
|
| |
| Površina: | 1,21 km2 |
| Stanovništvo: | 8.788 stan. |
| Gustoća stanovništva: | 7.263 stan./km2 |
| Predsjednik Vijeća: | Željko Krnić |
.svg)
Četvrt se nalazi na sjeverozapadnom dijelu grada. Sa zapada je omeđen brdom Marjan, a sa sjeverozapada mu se pruža Kaštelanski zaljev, sa brojnim lučicama, sportskim objektima i klubovima. Omeđen je gradskim četvrtima Skalice, Dobri i Varoš.
Etimologija uredi
Ovaj predio Splita dobio je naziv po spini (drača), a to ime potječe vjerojatno još iz ranog srednjeg vijeka. Prvi put se spominje daleke 1096. godine kao "a Spinuti agrum", a dijelovi zemljišta samostana sv. Benedikta u Splitu locirani su na području "in Spinuti" u 12. stoljeću. To ime nalazimo i u gradskim kupoprodajnim ugovorima u 14. stoljeću i nadalje.[1]
Javne ustanove uredi
Na predjelu gradskog kotara Špinut nalaze se brojna sportska društva. Poznati su sportski klubovi VK Mornar, veslački klub Gusar, jedriličarski klub JK Špinut, nogometni klub Dalmatinac, Ronilački klub Špinut koji djeluju u ovom dijelu grada. Osim toga, budući da predio Poljud smješten sjeverno od Spinuta, pripada gradskom kotaru Špinut, unutar njegovih granica nalaze se i nogometni stadion na Poljudu, dom nogometnog kluba Hajduk Split, kao i gradski bazeni. Osim toga, i Lora, glavna luka Hrvatske ratne mornarice smještena je također unutar ovog gradskog kotara.
Unutar gradske četvrti Spinut smješten je velik broj škola i fakulteta, te je svakako uz Split 3 učeničko i studentsko središte Splita.
Bilješke uredi
- ↑ Novak, Grga, Povijest Splita, knjiga prva, str. 560.
Literatura uredi
- Novak, Grga, Povijest Splita, knjiga prva, Škuna, Split, 2005. ISBN 953-97861-7-7
Vanjske veze uredi
- Grad Split - Gradski kotarevi (sh)
- Karta Špinuta (sh)