Šljahta
Šljahta (poljski: szlachta, od staronjemačkog slahta: rod, koljeno), je ime za poljsko plemstvo, a nakon stvaranja Poljsko-litvanske realne unije 1569. i za litvansko.[1]
| Šljahta szlachta | |
|---|---|
 | |
| Država | Poljsko-Litvanska Unija |
Karakteristike i historija uredi
Šljahta se sastojala od više kategorija plemstva, od krupnih zemljoposjednika - magnata do vrlo siromašnih koji su živjeli kao obični građani.[1]
Od sredine 15. vijeka šljahta je od niza monarha stalno dobivala nove privilegije, od 1493. uvedeno je redovito zasjedanje Sejma čiji su članovi bili kako magnati tako i ostali članovi šljahte. Počevši od 1505. monarsi su za svaki zakon morali dobiti suglasnost Sejma.[1]
Time je oformljen politički sistem - Rzeczpospolita, u kojem je šljahta postepeno sve više širila utjecaj, tako da od 1572. izborila pravo da bira kralja (u izboru je mogao sudjelovati svaki plemić.[1]
Velika prekretnica bila je - 1652., kad je svaki član Sejma dobio pravo na liberum veto, i time pravo da blokira bilo koji zakonski prijedlog.[1] Odtad je šljahta praktički preuzela kontrolu nad zemljom, ali se potkraj 17. vijeka njen sistem vlasti počeo raspadati, jer je postao glavni razlog slabljenja Poljsko-litvanske unije u drugoj polovici 18. vijeka.[1]
U 18. vijeku šljahta je činila 6-10% ukupnog stanovništva Poljsko-litvanske unije. Od tog su oko 17% bili magnati vlasnici najmanje 1 sela, njih oko 60% bili su vlasnici malih farmi čak i napoličari, a ostali su bavili kojekavim drugim poslovima, ali ničim vezanim uz zemlju.[2]
Nakon Podjela Poljske šljahta je izgubila dotadašnje političke privilegije, ali im je vlasništvo nad zemljom i dalje je osiguravalo dominantan položaj u društvu. Istovremeno se njena brojnost u krajevima inkorporiranim u prorusku Kongresnu Poljsku značajno smanjila nakon kampanje za utvrđivanje njihovog legitimiteta koja je počela 1773. Broj im se smanjio i zbog deportacija radi sudjelovanja u neuspjelim pobunama - tako da je oko 1761. kad je kampanja završila njihov postotak pao na oko 1,7%.[2]
Pad važnosti šljahte nastavio se i krajem 19. vijeka, zajedno sa razvojem kapitalističkih odnosa u Poljskoj, dobar dio šljahte se zaposlio po gradovima, manje više u intelektualnim zvanjima.[2]
Šlahta odnosno plemstvo je ukinuto Ustavom iz februara 1921.[2]
Izvori uredi
Vanjske veze uredi
- Szlachta w Polsce (pl)