Šiptar je slovenizovani oblik albanskog etnonima Shqiptar (Šćiptar) ili Shqipëtar (Šćipetar)[α 1] kojim Albanci sami sebe nazivaju. Usled negativne konotacije, termin "Šiptari" se smatra uvredljivim u srpskohrvatskom,[2][3] makedonskom[4] i drugim južnoslovenskim jezicima.

Naziv "Šiptari" (Shqiptarët) se počeo upotrebljavati u toku NOB-a u Jugoslaviji umesto ranije "Arbanasi", "Arnauti", kao i "Šćiperija" (Shqipëria/Shqipëri) ili "Šipnija" (Shqipnia/Shqipni) umesto "Arbanija". Uvođenjem imena "Šiptari" htelo se istaći jedinstvo albanskog naroda Jugoslavije i Albanije. U praksi međutim suprotno prvobitnim namerama, izraz je regionalizovan te je poslužio upravo za razlikovanje pripadnika albanske narodnosti u Jugoslaviji od Albanaca u Albaniji i ostalih po svetu. Vremenom ovaj naziv stiče negativnu konotaciju. Otuda u Jugoslaviji od 1968. dolazi do prestanka upotrebe naziva "Šiptari" i uvođenja jedinstvenog nacionalnog imena "Albanci".[5]

U Srbiji politički nekorektan termin "Šiptar" danas koriste nacionalistički autori.

U Makedoniji je 2009. godine izbio veliki skandal u javnosti nakon što je Makedonska akademija nauka (MANU) izdala Makedonsku enciklopediju u kojoj se Albanci nazivaju „Šiptarima”.

Povezano

Napomene

  1. Šćipetar je arhaizam koji pripada isključivo jeziku književnosti.[1]

Reference

  1. „Šiptar”. Hrvatski jezični portal. Znanje, Sveučilišni računski centar. Pristupljeno 4. 12. 2022. 
  2. Vladimir Arsenijević, Naše crnje[mrtav link]
  3. „Prestati sa govorom mržnje i prikrivanjem činjenica o Kosovu”. Arhivirano iz originala na datum 2011-10-08. Pristupljeno 2010-01-17. 
  4. „Albance u ekciklopediji nazvali „planinskim ljudima””. Arhivirano iz originala na datum 2016-03-06. Pristupljeno 2010-01-17. 
  5. „Dimitrije Bogdanović, Knjiga o Kosovu”. Arhivirano iz originala na datum 2014-10-20. Pristupljeno 2010-01-17.