Šangajski dijalekt
Šangajski jezik (上海閒話, IPA: [z̥ɑ̃̀héɦɛ̀ɦʊ̀] u šangajskom), ili šangajski dijalekt (trad. kin. 上海話 / 滬語, uprošć. kin. 上海话 / 沪语), je narječje Vu kineskog koji se govori u Šangaju, i okolini. Klasifikovan je kao sino-tibetanski jezik. Šangajski, kao i drugi Vu dijalekti, uglavnom nisu uzajamno razumljivi sa drugim kineskim dijalektima, kao što je standardni mandarinski (vidi uzajamno razumljivi jezici), ili čak sa drugim granama Vu jezičke grupe.
| Šangajski | ||
|---|---|---|
| 上海閒話 Zånhaeëwo 滬語 Rugnü | ||
| Izgovor | z̥ɑ̃̀héɦɛ̀ɦʊ̀ / ɦu ɲy | |
| Države | Narodna Republika Kina | |
| Regija | Šangaj | |
| Broj govornika | 14 miliona | |
| Porodica | ||
| Jezički kodovi | ||
| ISO 639-1 | zh | |
| ISO 639-2 | chi (B) | zho (T) |
| ISO 639-3 | wuu | |
| Pažnja: Ova strana možda sadrži IPA fonetske simbole u unikodu. | ||
Šangajski je predstavnik severnog Vu dijalekta, i sadrži vokabular i izraze iz celog severnog Vu područja (južni Điangsu, severni Džejiang). Sa gotovo 14 miliona govornika, šangajski je ujedno i najveći usaglašen oblik Vu kineskog jezika. Treba se navesti da većina ljudi u Šangaju koji govore šangajski nisu domaći Šangajci, budući da se tamo mnogi preselili iz drugih područja koji govore različite dijalekte, jer je Šangaj bio jedan od luka otvorena od Evropljana, koji su ljudi išli tu da nađe posao. U zapadnim izvorima, izraz „šangajski“ često se odnosi na sve Vu narječje, a ne specifično određen Vu dijalekat govoren u Šangaju. Ukupan broj govornika Vu je više od 80 miliona, drugi najveći naširoko govoren kineski jezik nakon mandarinskog.
Šangajski je bogat suglasnicima i čistim samoglasnicima IPA: [i y ɪ ɥ e ø ɛ ə ɐ a ɑ ɔ ɤ o ʊ u]. Poput drugih severnih Vu narječja, šangajsko narječje ima zvučnih inicijala IPA: [b d g ɦ z v ʥ ʑ].
Jezička politika uredi
Šangajski nije poučavan da se govori u školama i da se piše u novinama, i mediji su ometani u emitovanju u savremenom šangajskom jeziku. Postoji mnogo neizvesnosti između toga što će se emitovati u šangajskom i to što će postati cenzurisano (zbog straha regionalizma od strane vlade), tako većina proizvođača ne uzimaju taj rizik i samo proizvode u mandarinskom. Nekoliko televizijskih reklama u šangajskom jeziku su brzo bili uklonjeni nakon prikazanja, ali su postojali neke TV serije u šangajskom koje su odobrene od sredine 1990-ih. 1995. godine igrana TV serija pod nazivom „Nie džai“ (zli dug) koja je bila u šangajskom jeziku, kada je emitovana u drugim područjima Kine, uglavnom u susjednim Vu jezičkim pokrajinama, dodani su podnaslovi u mandarinskom nego da je prikazana mandarinska verzija TV serije. Jedna druga TV komedija "Lao niang điju" (Star ujak) se emituje od 1999, te je još uvek prilično popularna među stanovnicima Šangaja. U 2004 crtani film Tom i Džeri koji je bio preveden na šangajski je bio blokiran od emitovanja. Stariji i seoski oblici šangajskog još uvek se čuju na radiju (za agrokulturne zajednice u predgrađima). Međutim, Šangajci su ohrabreni od strane vlade da govore mandarinski i poznate ličnosti su stavljeni na oglasnim tablama uz parole poput: „Budi moderna osoba Šangaja, govori mandarinski“.
U avgustu 2005. bilo je medijsko izveštavanje da će se šangajski učiti u srednjoj školu. Ovo je donelo veliki spor. Zagovornici su tvrdili da će to napraviti da studenti upoznaju bolje svoj rodni zavičaj i pomoći očuvanju lokalne kulture. Protivnici su tvrdili da će to podstaći diskriminaciju na osnovu ljudskog porekla.
U septembru 2005. šangajska lokalna uprava je pokrenula kampanju kako bi se podstaklo mandarinski govor u Šangaju. Među ostalih zahteve, svi radnici usluga u Šangaju će morati pozdraviti kupce u samo mandarinskom jeziku, i proći ispit govorljivosti mandarinskog jezika do 2010. Oni sa lošim ili teško akcentovanom mandarinskom izgovoru moraju upisati se u popravne mandarinske razrede.
Razumljivost i varijacije uredi
Šangajski nije međusobno razumljiv sa bilo kojim dijalektom mandarinskog jezika. Razumljiv je oko 50% (sa 28,9% leksičkih sličnost sa mandarinskom koji se čuje u Pekingu) sa standardnom mandarinskom jeziku[1]. To prilično odgovara leksičkoj sličnosti između njemačkog i francuskog jezika[2]. Suvremen šangajski, međutim, je značajno bio utican od strane suvremenog mandarinskog jezika. Ovo čini da šangajski govoren od strane mladih ljudi u gradu da se razlikuje od onog koje govore starije populacije, ponekad bitno drugačiji. To takođe znači da umetanje mandarinskog u šangajskim rečenicama tokom svakodnevnog razgovora je vrlo čest, barem među mladim ljudima. Kao u većim delovima kineskog jezika, lakše je da lokalni govornik shvati mandarinski nego da mandarinski govornik razume lokalni govor.
Šangajski je deo šire podvrste Bu kineskog jezika. Sličan je, do određenog stepena, jeziku koji se čuje u susjednim područjima Kunšan, Sudžou i Ningbo. Ljudi koji se druže među tim područjima ne moraju preskakati između jezika na mandarinski kad govore međusobno. Međutim, postoji znatne tonske i fonološke promene koje ne ometaju razumljivost. Šangajski kao kontinuitet Vu dijalekta, prikazuje mnoge značajne promene u fonologiji i leksikonu što se više udaljuje od Šangaja da više nije moguće da se razgovara sa razumljivosti. Većina govornika šangajskog pronalaze kada dođu do grada Vusji, razlike postaju dosta značajne i dijalekat Vusji treba mnogo nedelja ili mjesecima da ga u potpunosti ukopčaju. Slično tome, dijalekt Hangdžou se razume od strane većine govornika šangajskog, ali se smatra "grublji" i nema mnogo tečnosti u poređenju. Jezik se razvija oko Taidžou, Džeđiang, mesto koje postaje teško za šangajskog govornika da razume. Dijalekt Vendžou, koji se govori u južnoj Džeđiang pokrajini, iako se smatra deo Vu podgrupa jezika, nije uopšte razumljiv od strane šangajskog govornika.
Fonologija uredi
Glasovi šangajskog su kategorizovani u inicijale i rime. Inicijal je prvi deo sloga, najčešće suglasnik, i rima je deo koji sledi. Ton je takođe fonološka funkcija u šangajskom. Slogovni ton, što je tipičan za druge kineske jezike, postao je u velikoj meri usmeni ton u šangajskom.
Prvi glas sloga uredi
| Labijalni | Dentalni | Palatalni | Velarni | Laringalan | ||
|---|---|---|---|---|---|---|
| Nazalni | m | n | ɲ | ŋ | ||
| Ploziv | bezvučni | p | t | k | ʔ | |
| aspirovan | pʰ | tʰ | kʰ | |||
| nenapet glas | b̥ | d̥ | ɡ̊ | |||
| Afrikativni | bezvučni | (ts) | tɕ | |||
| aspirovan | (tsʰ) | tɕʰ | ||||
| nenapet glas | (d̥z̥) | d̥ʑ̊ | ||||
| Frikativ | bezvučni | f | s | ɕ | h | |
| nenapet glas | v̥ | z̥ | ʑ̊ | |||
| Aproksimant | l | (j) | (w) | ɦ | ||
Šangajski dijalekat ima komplet „zvučnih“ (zapravo nenapetih glasova), kao i tenuis i huktavo izgovoreni zapornici i afrikativi. Takođe, tu ima bezvučnih i nenapetih kompleta frikativa. Palatalni inicijali su takođe osobina u šangajskom narečju.
Tonovi uredi
Šangajski sistem tonova je jednostavniji od drugih Vu dijalekta. Međutim, tradicionalni opisi koriste uobičajenu klasifikaciju kineskih tonova, sa pet imenovanih tonova u ovom slučaju:
| Jin (陰) | Jin ping (陰平) | Jin šang-ću (陰上去) | Jin ru (陰入) |
|---|---|---|---|
| IPA a˥˨ = â (52) | a˧˥ = ǎ (335) | aʔ˥ = áʔ (5) | |
| Jang (陽) | Jang šu (陽舒) | Jang ru (陽入) | |
| a˩˧ = a̗ (113) | aʔ˨˧ = ǎʔ (23) | ||
Pojam jang šu predstavlja spajanje registre janga od povijesnih ping, šang, i ću tonova. Faktori koji su doveli do odvajanja jin-janga i dalje postoje u šangajskom, kako i u drugim Vu dijalektima: tonovi jang postoje samo sa zvučnim inicijalima (b d g z v dʑ ʑ m n ɲ ŋ l j w ɦ), dok tonovi jin postoje samo sa bezvučnim inicijalima. Tonovi ru su strmi, i opisuju one rime koje se završavaju sa laringalnim zapornikom /ʔ/.
Tonski sandhi uredi
| Početni glas | 1 slog | 2 sloga | 3 sloga | 4 sloga | 5 sloga |
|---|---|---|---|---|---|
| bezvučni | ˥˨ | ˥.˨˩ | ˥.˨.˨˩ | ˥.˨.˨.˨˩ | ˥.˨.˨.˨.˨˩ |
| HL | HL | HLL | HLLL | HLLLL | |
| ˧˧˥ | ˧.˦ | ˧.˥.˨˩ | ˧.˥.˨.˨˩ | ˧.˥.˨.˨.˨˩ | |
| LH | LH | LHL | LHLL | LHLLL | |
| ˥ʔ | ˧ʔ˦ | ˧ʔ˥.˨˩ | ˧ʔ˥.˨.˨˩ | ˧ʔ˥.˨.˨.˨˩ | |
| H | LH | LHL | LHLL | LHLLL | |
| zvučni | ˩˩˧ | ˨.˦ | ˨.˥.˨˩ | ˨.˥.˨.˨˩ | ˨.˥.˨.˨.˨˩ |
| LH | LH | LHL | LHLL | LHLLL | |
| ˨˧ʔ | ˨ʔ˧˦ | ˨ʔ˨.˧˦ | ˨ʔ˨.˨.˧˦ | ˨ʔ˨.˨.˨.˧˦ | |
| LH | LH | LLH | LLLH | LLLLH |
Obične reči i izrazi uredi
Napomena: kineski znakovi za šangajski nisu standardizovani i dati su samo za referencu. IPA transkripcija je za srednji period modernog šangajskog (中派上海话), izgovora onih između 20 i 60 godina.
| Prevod | IPA | Kinesko pismo |
|---|---|---|
| Šangajski jezik | [zɑ̃.ˈhe.ɦɛ.ɦʊ] | 上海閒話 ili 上海闲话 |
| Šangajci (narod) | [zɑ̃.ˈhe.ɲɪɲ] | 上海人 |
| Ja | [ŋu] | 我 |
| Mi ili ja | [ɐˑ.lɐʔ] | 阿拉（我拉） |
| on/ona | [ɦi] | 伊（其） |
| oni | [ɦi.la] | 伊拉 |
| ti | [noŋ] | 侬（儂） |
| vi | [na] | 㑚 |
| zdravo | [noŋ hɔ] | 侬好（儂好） |
| doviđenja | [ˈtse.ɦue] | 再会（再會） |
| hvala | [ʑ̻iaja noŋ] ili [ʑ̻iaʑ̻ia noŋ] | 谢谢侬（謝謝儂） |
| izvini | [te.vəˑ.ʨʰi] | 对勿起（對勿起） |
| ali, ipak | [dɛ.zɿ], [dɛ.zɿ.ni] | 但是, 但是呢 |
| molim | [ʨʰɪɲ] | 请（請） |
| to | [ˈe.tsɐʔ], [i.tsɐʔ] | 哎只, 伊只 |
| tamo | [ˈe.tɐʔ], [i.tɐʔ] | 哎垯, 伊垯 |
| tamo onde | [ˈe.mi.tɐʔ], [i.mi.tɐʔ] | 哎面垯, 伊面垯 |
| ovde | [gəˑ.tɐʔ] | 箇垯（搿垯） |
| imati | [ɦiɤɯ.təʔ] | 有得 |
| postojati, ovde, sadašnjost | [lɐˑ.he] | 辣嗨 |
| sada, sadašnjost | [ɦi.ze] | 现在（現在） |
| koje je vreme? | [ɦi.ze ʨi.ti 'tsoŋ] | 现在几点钟？（現在幾點鐘?） |
| gde | [ɦa.ɺi.tɐʔ], [sa.di.fɑ̃] | 何里耷（何裏耷）, 啥地方 |
| šta | [sa ɦəʔ] | 啥个,做啥 |
| ko | [sa.ɲɪɲ] | 啥人 |
| zbog čega | [ɦue.sa] | 为啥（為啥） |
| kada | [sa.zəɲ.kuɑ̃] | 啥辰光 |
| kako | [na.nəɲ, na.nəɲ.ka] | 哪能, 哪能介 |
| koliko? | [ʨi.di] | 几钿?几块洋钿?（幾鈿?幾塊銀頭?） |
| da | [ˈe] | 哎 |
| ne | [m̩], [vəˑ.zɿ], [m̩məʔ], [viɔ] | 呒、弗是、呒没 |
| telefonski broj | [di.ɦʊ ɦɔ.dɤɯ] | 电话号头（電話號頭） |
| dom | [oˑ.ɺi.ɕiã] | 屋里向（屋裏向） |
| Doći kod naše kuće za igru. | [tɔ ɐˑ.lɐʔ oˑ.ɺi.ɕiɑ̃ le bəˑ.ɕiã] | 到阿拉屋里向来孛相（白相）！（到阿拉屋裏向來孛相!） |
| Gde je toalet? | [da.sɤɯ.kɛ ɺəˑ.ɺɐʔ ɦa.ɺi.tɐʔ] | 汏手间勒勒阿里耷?（汏手間勒勒阿裏耷?） |
| Jeli si imao večeru? | [ɦia.vɛ ʨʰɪˑ.ku.ləʔ va] | 夜饭吃过了𠲎?（夜飯吃過了𠲎?） |
| Ja neznam | [ŋɯ; vəˑ.ɕiɔ.təʔ] | 我弗晓得.（我弗曉得.） |
| Jeli govoriš engleski? | [noŋ ˈɪn.vəɲ kãtəʔle va] | 侬英文讲得来𠲎? |
| Ja te volim | [ŋɯ; e noŋ] | 我爱侬！（我愛儂!） |
| Ja te obožavam | [ŋɯ; e.mɯ noŋ] | 我爱慕侬.（我愛慕儂!） |
| Ja te dosta volim | [ŋɯ; ɺɔ ˈhuø.ɕi noŋ ɦəʔ] | 我老欢喜侬个！（我老歡喜儂個） |
| vesti | [ɕɪɲ.vəɲ] | 新闻（新聞） |
| mrtvo | [ɕi.tʰəˑ.ləʔ] | 死脱了 |
| živo | [ɦuəˑ.lɐˑ.he] | 活辣海（活着） |
| puno | [ˈʨiɔ.kue] | 交关（邪气） |
| unutra | [ɺi.ɕiã] | 里向 |
| van | [ŋa.dɤɯ] | 外頭 |
| Kako si? | [noŋ hɔ va?] | 侬好伐？（儂好伐？） |
